Početna aktuelnosti 4. OKTOBAR SVJETSKI DAN ZAŠTITE ŽIVOTINJA

4. OKTOBAR SVJETSKI DAN ZAŠTITE ŽIVOTINJA

67
0
Podijeli

Svetski dan zaštite životinja obilježava se 4. oktobra još od 1931. godine.

Počelo je u Firenci na konvenciji ekologa.

U to vrijeme ovaj dan se proslavljao kao dan sv. Franje Asiškog, sveca zaštitnika životinja i životne sredine.

Vremenom je izgubio svoje vjersko obilježje i odavno predstavlja praznik svih ljubitelja i zaštitnika životinja bez obzira na vjeru i naciju.

Ovog dana  sve organizacije za zaštitu životinja i svi azili za životinje u svijetu otvaraju svoja vrata za posjetioce, organizuju informativno-edukativne štandove, radionice, razne vrste edukacija, grupna druženja, prikupljanje donacija i razne druge aktivnosti.

Ove aktivnosti  treba da nas podjsete na sledeće:

–    Životinje su ravnopravni stanovnici naše planete sa kojima dijelimo svoj život na njoj,
–    one imaju jednako pravo na život kao i mi,
–    one, kao i mi, osjećaju bol, patnju, strah i stres, tako da im ne smijemo činiti ono što ne želimo da neko čini nama, ono što sankcionišemo u okviru našeg, ljudskog, društva.

Ovog dana takodje treba da se podjsetimo da je čovjek istrijbio mnoge životinjske vrste uništavajući njihova staništa i eksploatišući ih zarad profita i zabave.

Ogroman broj kućnih ljubimaca pati i umire odbačen na ulicama ili u prepunim azilima.

Samo u Evropi preko 35.000 životinja godišnje strada u mukama u besmislenim eksperimentima.

Preko 50 miliona životinja godišnje se ubije na najsvirepije načine zbog krzna.

Milioni životinja širom sveta pate i umiru u transportima, klanicama, cirkusima, raznim fijestama, trkama, zoo vrtovima, borbama …

Počeci zaštite životinja mogu se pratiti do u daleku prošlost čovječanstva.

U vrijeme stvaranja organizovanog ljudskog društva nailazimo na prve tragove, pa sve do 17. vijeka, „zaštitu“ su diktirali vladari i svodila se na osnovna uputstva data narodu, o tome da stoku treba hraniti i pojiti i ne treba batinati.

U periodu od 17-19 vijeka o zaštiti govore veliki mislioci svog vremena i tada počinje da se govori o pravima životinja i moralnoj obavezi čovjeka da ih štiti.

Od 19. vijeka pa do danas o zaštiti govore naučnici i „obični“ ljudi.

Činjenica da su životinje osjećajna bića koja osjećaju bol, patnju, strah i stres, koju je nauka potvrdila, dovela je do toga da veliki broj ljudi postavi pitanje o moralnoj ispravnosti eksploatacije životinja.

Ubrzani tehnički i tehnološki napredak civilizacije, u 20. vijeku, omogućio je besomjučnu eksploataciju, zlostavljanje i ubijanje životinja.

Odgovor na to je upravo aktiviranje velikog broja pojedinaca i organizacija na njihovoj zaštiti, koji su se organizovali u pokrete za zaštitu životinja.

Ti pokreti i teorije na kojima se oni zasnivaju mogu se razvrstati  u tri kategorije: teorija o dobrobiti životinja, teorija o pravima i teorija o potpunom oslobadjanju životinja.

Pristalice pokreta za dobrobit životinja polaze od stava da je opravdano upotrebljavati životinje u onoj mjeri u kojoj se drastično ne narušava njihova dobrobit definisana preko tzv. pet sloboda:

1.    Sloboda od gladi i žeđi,

2.    Sloboda od fizičke, termalne i psihičke neudobnosti, obezbjeđenjem prostranog smještajnog ambijenta,

3.    Sloboda od bola, povreda i bolesti,

4.    Sloboda od straha, stresa i patnje,

5.    Sloboda da ispoljava normalne oblike ponašanja karakteristične za vrstu.

Pristalice pokreta o pravima životinja smatraju da su prava životinja podjednako važna kao i prava ljudi, te da čovjek nema moralno opravdanje da koristi životinje za svoje različite potrebe.

Iz prethodnog proizlazi teorija o potpunom oslobadjanju životinja od ljudske eksploatacije i upotrebe.

Singer je rekao „U svom ponašanju prema životinjama svi ljudi su nacisti. Lakoća sa kojom čovjek može raditi po svojoj volji s drugim vrstama ilustruje najekstremnije rasističke teorije po principu zakona jačega. Tretman koji čovek nanosi božjim stvorenjima ismijjava njegove ideale i njegov takozvani humanizam.“

Ovo nas dovodi do pojma specizam (tvorac pojma i teorije o specizmu je Richard Ryder) koji govori o diskriminaciji vrsta, o neravnopravnosti vrsta u odnosu na pravo na život.

Borba protiv ove diskriminacije je suština zaštite životinja, to je borba za jednako pravo na život za sve.

Jasminko Razić

Ostavi komentar

Please enter your comment!
Molimo da unesete Vaše ime ovdje