Ponekad se ovaj dio godine naziva i prema blagdanima – po sv. Mihaelu Miholjsko ljeto i po sv. Martinu Martinjsko ljeto.
Lingvisti još nisu potpuno saglasni oko porijekla pojma ‘bablje ljeto’.
Neki smatraju da riječ baba predstavlja vješticu.
Vještica, kao simbol nečeg lošeg, izopačenog, upućuje da je i vrijeme nesvakidašnje – naopako!
Pojam ‘bablje ljeto’ se javlja u većem dijelu Europe i u nekim drugim dijelovima svijeta.
Po jednoj od teorija, ime ove pojave izvedeno je od naziva za niti paučine kojom mladi pauci iz porodice Linyphiidae jedre u jesen kroz zrak.
U većini slavenskih jezika to su ‘bapske vlasi’.
U narodnom vjerovanju, to je razdoblje kad su se regrutovale vještice, a ta paučina koja lebdi predstavlja njihovu kosu.
Ta paučina smatrala se i predivom vilenjaka, patuljaka, norni ili djevice Marije.
Vjerovalo se da će uskoro biti vjenčanje ako se leteća paučina uplela u kosu mlade djevojke.
Prema ‘Velikoj sovjetskoj enciklopediji’ to je razdoblje ‘kad starice na suncu još mogu zagrijati svoje kosti’.
U većini slavenskih jezika pojam je najčešće poznat kao ‘bablje ljeto’.
U Bugarskoj kažu Cigansko (sirotinjsko) ljeto, a u Sjevernoj Americi se za istu pojavu koristi naziv ‘Indijansko ljeto’.
Jasminko Razić
