Početna aktuelnosti Pravna regulativa o obavezama i pravima u vezi držanja životinja

Pravna regulativa o obavezama i pravima u vezi držanja životinja

120
0
Podijeli
(Iz Odluke o komunalnom redu Grada Živinice)
 
2. DRŽANJE ŽIVOTINJA
Član 156.
Na gradskom području Grada Živinice zabranjeno je držanje životinja.
Izuzetno od prethodnog stava dozvoljeno je držanje pasa, mačaka, ptica i drugih ukrasnih životinja, te raznih izložbenih malih životinja koje se uzgajaju u okviru sportskih društava.
Držanje domaćih životinja iz prethodnog stava dozvoljeno je samo unutarstambenog prostora.
Vlasnici krupne i sitne stoke i ostalih domaćih životinja na teritoriji Grada gdje nije zabranjeno njihovo držanje, mogu držati stoku pod slijedećim uslovima:
1. da postoji dovoljno prostorano dvorište odvojeno od ulice i zaklonjeno ogradom;
2. da postoji izgrađena štala, svinjac sa odvodnim kanalima, jama za smještaj đubriva i septička jama koja mora biti obložena sa tvrdim nepropusnim građevinskim materijalom;
3.štale i đubrišta moraju biti udaljeni minimum 10 m od puteva i stambenih zgrada ;
4.štale,djubrišta i poljski WC-i moraju biti udaljeni minimum 20 m od kaptiranih vodoopskrbnih objekata ;
5.da se održava propisna higijena u tim objektima;
6.torovi za stoku,torovi za kokoši i ostale sitne životinje,kokošinjci, kolibe za pse, svinjci kao i torovi za iste moraju biti udaljeni od stambenih, stambeno-poslovnih , poslovnih objekata i javnih puteva minimum 10 m a od kaptiranih vodoopskrbnih objekata
minimum 20 m.
Zabranjeno je na manjoj udaljenosti od 50 m od stambenih i poslovnih objekata držati kopitare i papkare više od dva grla, više od dva psa , pernate životinje više od 10 komada i 10 komada ostalih sitnih životinja.
Član 157.
Zabranjeno je puštanje i napasanje domaćih životinja na javnim površinama.
Član 179.
Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1.000 konvertibilnih maraka kaznit će se građanin za prekršaje kako slijedi:
12.ako postupa suprotno odredbama, članovi … 156. …
Odluke;
 
Pravni stručnjaci o nekima od prava građana:
 
 
Građani u BiH uglavnom nisu dovoljno informisani o svojim pravima i mogućnostima naplate odštete od države ukoliko ih nije zaštitila ili je nedovoljno preventivno djelovala u pojedinim slučajevima.
 
Od lokalnih vlasti u BiH moguće je naplatiti odštetu ne samo nakon ujeda psa lutalice, već i zbog samog nasrtaja psa lutalice, ukoliko ne dođe do fizičkih povreda ali osoba pretrpi psihičku traumu.
 
Svega jedan posto građana koji pretrpe ujed psa lutalice pokrenu pravni postupak. Dakle, to učini svaki stoti građanin. Razlog za to uglavnom je činjenica da ljudi ne znaju da mogu pokrenuti pravni postupak.
 
Nakon što je zakonskom regulativom u BiH zabranjena eutanazija životinja i budući da lokalne vlasti uglavnom nisu osnovale azile za pse kako je to istom regulativnom naloženo, u brojnim bh gradovima pojavio se problem pasa lutalica.
 
Na taj način zapravo se izvodi odgovornost države u cijelom ovom slučaju. Lokalne vlasti su bile obavezne da osnuju azile i sklone sve pse sa ulice, ali nisu to uradili. Stoga, šta prvo treba da uradi neko koga je ujeo pas? Naravno, javiti se u hitnu pomoć. Ali je veoma bitno da zatraži da se to dokumentuje. Sljedeći korak je obavijestiti policiju.
 
Zahvaljujući ovim koracima i prikupljenim podacima moguće je pokrenuti postupak za nadoknadu štete.
 
Prvo se podnosi zahtjev za mirno rješavanje spora prema općini, gradu ili kantonu. Sasvim je svejedno prema kojem nivou se podnosi, jer oni svi solidarno, odnosno zajednički odgovaraju. U roku od osam dana lokalne službe su dužne da se izjasne o mirnom rješavanju spora. Ako odbiju ili se ogluše, onda slijedi naredni korak, jer su se stekli uslovi za pokretanje parničnog postupka pred nadležnim sudom. Tu se prezentuju svi oni dokazi. Ne bi bilo loše obezbjediti i jednog svjedoka, ako ga je bilo prilikom ujeda psa. U cijelom postupku slijedi medicinsko vještačenje kao i određivanje psihičkog stanja kako bi se mogla tražiti naknada za duševne bolove.
 
U većini dosadašnjih sudskih postupaka u BiH građani su uspjeli naplatiti odštetu. Građani koji ne uspiju u tome najčešće nisu podnijeli kompletnu dokumentaciju ili su zakasnili predati dokumentaciju u zakonskom roku.
 
Građani najčešće uspiju naplatiti između 4.000 i 5.000 KM. Sve zavisi od stepena povrede ili pretrpljene traume.
Jasminko Razić

Ostavi komentar

Please enter your comment!
Molimo da unesete Vaše ime ovdje