Odavno se zna da se po sunčanom i vedrom vremenu čovjek bolje osjeća, a da je za kiše natmuren, «naoblačen», kao što je i nebo prekriveno oblacima.
Danas je, širom svijeta, sve popularnija biometeorologija, grana meteorologije koja se bavi vezama i odnosima između vremenskih prilika i ljudskoga zdravlja.
Tako dnevne novine i televizijske kuće, pored redovnih vremenskih prognoza, sve češće objavljuju i bioprognoze – kako bi svoje čitatelje ili slušatelje upozorile na moguće posljedice vremenskih prilika na zdravlje ljudi, posebno s teškim i hroničnim bolestima.
Nagla promjena temperature i vlažnosti zraka te atmosferski pritisak – direktno utiču na ljudsko zdravlje, ne samo bolesnih, već i zdravih osoba. Razumljivo, na jačem su «udaru» bolesnici jer imaju više slabih tačaka, smanjen im je imunitet i otpornost organizma.
Takavi pacijenti najčešće si traže pomoć doktora u hitnim službama, što je slučaj i sa Hitnom službom Živinice.
Uposlenici Hitne službe Živinice znaju u toku noći imati i više terenskih intervencija, što njihov posao dodatno usložnjava.
Istraživanjem, praćenjem i kontrolom vremenskih prilika i zdravlja ljudi, utvrđeno je da čak i male oscilacije, odnosno promjene vremena kao, naprimjer, pad ili porast temperature zraka za 3 – 7 stepeni, vlažnost zraka u granicama 10 – 15 postotaka i atmosferski pritisak za najviše 5 – 10 milimetara živine skale direktno utiču na zdravstveno stanje određenih ljudi. Dakako, i na male razlike u promjeni vremena reagiraju uglavnom hronični bolesnici.
U pravilu, zdrav čovjek manje primjećuje promjenu vremena, osim ako nije nagla i s ekstremnim pokazateljima. Čim čovjek počne osjećati promjenu vremena, a do jučer je na promjene vremenskih prilika bio neosjetljiv, znak je pada imuniteta, nagriženosti zdravlja i pojave neke bolesti. Osjećanjem promjene vremena organizam javlja, zvoni na uzbunu na koju se čovjek ne smije oglušiti.
Merisa Mujčinović
