Od trenutka kada su otkriveni prije oko 70 godina, antibiotici su većini nas sačuvali život tako što su savladavali bakterijske infekcije koje bi inače imale fatalan ishod. Primjena antibiotika i vakcina nam je produžila život za 20 godina.

Ukoliko želimo da sačuvamo ovo medicinsko čudo, moramo u potpunosti razumjeti kada antibiotici djeluju, a kada ne djeluju, te se ponašati u skladu s tim. To je pitanje od važnosti za svakoga, od onih koji donose politike i strategije, onih koji provode istraživanja i proizvode i distribuiraju antibiotike, do onih koji ih propisuju i koriste.

Svijest o učincima prekomjerne upotrebe i zloupotrebe antibiotika je globalno na visokoj razini, ali je niža u zemljama u kojima su antibiotici nešto slabije regulirani i u kojima se mogu izdavati bez recepta: u svake dvije od tri zemlje u istočnom dijelu evropskog regiona SZO. Globalno istraživanje SZO ukazuje na to da se više od polovine svih lijekova – uključujući i antibiotike – propisuje, izdaje ili prodaje na neodgovarajući način, a polovina pacijenata uzima lijekove na neadekvatan način. To dovodi do jačanja rezistencije na antibiotike, čime se smanjuje broj djelotvornih antibiotika. Osim toga, alarmantna je činjenica da u posljednjih 25 godina nije otkrivena niti jedna nova grupa antibiotika, usprkos istraživačkim naporima.

Ovaj problem ne ostavlja ogromne posljedice samo na zdravlje, nego ima i snažan ekonomski utjecaj i na pojedince i na društva, jer rezistentne infekcije mogu biti i do 100 puta skuplje za liječenje.

Jasminko Razić