Močvarna staništa predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke raznolikosti. Ova vrlo produktivna staništa posebno su značajna zbog bogatstva i raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta. Primjer, uz njih je ekološki vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja. No, jednako kao za ptice i ostale životinje i biljke, močvarna staništa su oduvijek imala značajnu ulogu u razvoju ljudske civilizacije. Ne čudi stoga činjenica kako su se prve civilizacije razvile upravo u dolinama rijeka i poplavnim ravnicama. Na žalost, taj razvoj tekao je na štetu prirodnih resursa na kojima se temeljio.
Isušivanje močvara radi dobivanja poljoprivrednih površina, regulacija tokova rijeka, onečišćivanje komunalnim i industrijskim otpadnim vodama, prekomjerno iskorištavanje njihovih resursa samo su neke od ljudskih aktivnosti koje su uzrokovale nestajanje i degradaciju močvarnih staništa. Tek tokom posljednjih nekoliko desetljeća porasla je ljudska svijest o vrijednosti i značaju bioloških i hidroloških funkcija močvarnih staništa, a time i potreba da se uskladi razvoj ljudskih aktivnosti sa zaštitom prirode.
Najznačajnije funkcije močvarnih staništa su kontrola poplava, obnavljanje podzemnih voda, učvršćenje obala i zaštita od vremenskih nepogoda u obalnom području, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenta, ublažavanje klimatskih promjena, pročišćavanje vode.
Osim toga, močvarna staništa predstavljaju spremišta biološke i genetske raznolikosti i staništa brojnih privredno iskoristivih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i mogućnost za razvoj turizma i rekreacije te imaju i kulturnu vrijednost.
Jasminko Razić
