Mraz je padavina koja nastaje kada voda u obliku vodene pare u atmosferi dođe u kontakt s čvrstim površinama temperature oko 0 stepeni.
Tada se pojavljuju kristali leda.
Mraz kao pojava ima vrlo značajan efekat na cijeli biljni svijet.
Naime, pod djelovanjem trajnijeg mraza dolazi do mirovanja vegetacije, što biljkama pomaže da lakše krenu s rastom sljedeće godine.
Također se djelovanjem mraza eliminiraju mnogi štetnici u različitim stadijima razvoja ( jaja, imago, ličinke i sl.).
Uglavnom, većina vrtlara ima nepovoljna iskustva s pojavom niskih temperatura.
Kod ovih stanja preventiva je najvažnija.
Ako na vrijeme reagiramo te zaštitimo biljke, pojava mraza ne donosi značajne promjene u vrtu.
Da bismo detaljnije upoznali mraz, potrebno je da razmišljamo o sljedećem: vrijeme pojave, mjesto pojave, reakcija biljaka, preventivno djelovanje i reagiranje u kritičnim stanjima.
Mraz se pojavljuje u zoru, kada ima dovoljno vlage u zraku i dolazi do pada temperature.
Ovisno o padu temperature mraz može biti slab, umjeren, jak i vrlo jak.
Prvi jesenski mrazovi uglavnom su slabi do umjereni.
Kasnije dolazi do pojave jakih i vrlo jakih mrazova.
Pojedine biljne vrste podnose slabe mrazove ili nisu otporne na jake ili vrlo jake pojave.
Mraz se pojavljuje u zoni rizosfere (područje korijena), i riječ je o jakim i vrlo jakim mrazovima.
Slabi i umjereni mrazovi uglavnom se vide na nadzemnom djelu biljaka.
Reljefno gledano mraz se pojavljuje u tzv. mrazištima.
To su udubljenja u reljefu gdje dolazi do pada temperature u zoru te do pojave mraza.
Stoga prilikom planiranja vrta potrebno je paziti gdje su mrazišta.
Da bismo spriječili štete, potrebno je obaviti dobre pripreme.
Pravilnom prihranom te brigom biljke polako uvodimo u fazu mirovanja kad imaju vremena stvoriti zaštitne slojeve protiv niskih temperatura.
Griješimo ako prihranu stavljamo prekasno jer se tada mladi izbojci nemaju vremena pripremiti za zimu.
Zna se dogoditi da mraz urani.
Tada treba u pripremi imati nekoliko opcija kako prevenirati potencijalna oštećenja.
Danas imamo termoregulirajuće folije kojima se biljka prekrije.
Folija omogućuje da biljka nesmetano diše, a štiti od niske temperature.
U sličnu svrhu može poslužiti i zaštitni sloj slame, sijena ili stabljika kukuruza (komušina).
Poenta je da se stvori sloj toplog zraka oko same biljke.
Oko samog korijena možemo staviti sloj slame koja stvara izolaciju.
Također je važno imati informaciju kada se očekuje pojava mraza.
Zna se dogoditi da ne stignemo reagirati na vrijeme te nam mraz uhvati pojedine biljke.
Takvu biljku treba odmah zaštititi folijom ili nekim drugim materijalom.
Pravodobnom brigom te planiranjem, s puno ljubavi, biljke spremamo za nepovoljne situacije.
Što su biljke bolje pripremljene, otpornost na pojavu svega nepovoljnog je veća.
Jasminko Razić
