Priluk je mjesto na krajnjem zapadnom dijelu grada Živinice, a poznat je po Staroj drvenoj džamiji koja se nalazi unutar harema, u spokojnoj tišini i hladovini hrastove šume.
Unutar harema nalaze se i nišani koji svjedoče o 289 godina postojanja ovog vjerskog objekta.
Na području Živinica ovo je najstarija džamija poslije one u Džebarima, koja je izgrađena 1463. godine, u vrijeme Sultana Mehmeda Fatiha.
Kada je u pitanju historijat, odnosno graditelji džamije i njeni vakifi, šejh Hasan i šejh Mustafa sagradili su ovu džamiju, kako se kaže u pisanim dokumentima, 1735. odnosno 1736. godine.
Kroz arhivske dokumente i istraživanja, identificirani su šejh Hasan kao kapetan Tuzlanske kapetanije i šejh Mustafa kao vojni efendija, šejh iz tuzlanske tvrđave.
Nije poznat način njene gradnje, odnosno, ne zna se na koji način i odakle su graditelji dovlačili drvo, ali sama činjenica da džamija na istom mjestu stoji blizu tri stoljeća, govori o kvaliteti njene gradnje.
Zasigurno se može reći da Stara džamija u Priluku predstavlja remek – djelo domaćeg graditeljstva i neprocjenjivo kulturno i historijsko blago te ima nemjerljiv značaj kako za Medžlis Islamske zajednice Živinice, tako i za grad Živinice, mještane džemata Priluk, ali isto i za kulturu cijele Bosne i Hercegovine.
Džamiju prvi put spominje Madžida Bećirbegović u djelu ˝Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini˝, a dr. Suadin Strašević je nakon toga napisao knjigu ˝Stara džamija u Priluku˝.
Vršeći rekonstrukcije i prilikom obnavljanja naročito se pazilo da džamija sačuva svoj prvobitni oblik, a ona danas ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.
Nakon inicijative dr. Suadina Straševića i nakon prikupljanja dokumentacije, Stara džamija u Priluku proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 8. novembra 2013. i dobrom od najveće vrijednosti.
Kako je u prošlosti Stara džamija u Priluku bila jedina u mjestu i okolini, vjernici su petkom i za bajrame znali dolaziti na konjima ili pješačiti i po desetak kilometara kako bi obavili molitvu.
U funkciji je bila sve do 1998. godine i u njoj se obavaljalo svih pet vakata namaza, džume i bajram-namazi.
U Staroj džamiji još uvijek svakog petka, pogotovo starije džematlije, gledaju da klanjaju barem po dva rekata nafile – namaza, kako ona ne bi otišla u zaborav.
Jasminko Razić
