Došašće ili advent (lat. adventus = dolazak) je razdoblje u crkvenoj liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za blagdan Božića.
Ujedno je početak crkvene godine (osim kod istočnih vjernika, kojima počinje 1. septembra).
U zapadnom kršćanstvu, došašće počinje četiri nedjelje prije Božića.
Najranije može početi 27. novembra, a najkasnije 3. decembra.
Završava 24. decembra na Badnjak.
U Rimokatoličkoj Crkvi, u došašću, prevladava ljubičasta boja u liturgiji.
Čitaju se prikladni tekstovi iz Biblije.
U došašću, izrađuje se i stavlja na stol adventski vijenac s četiri svijeće.
Simboliziraju četiri nedjelje u došašću.
U ovom vremenu prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja.
Budnost je otvorenost očiju i srca, duboka svjesnost i nutarnje sabranje.
Kršćani u došašću bdiju, da prepoznaju Boga, koji dolazi.
U pojedinim krajevima u različito vrijeme počinju prave priprave za Božić.
U nekim krajevima BIH, gdje žive Hrvati, priprema počinje već na dan sv. Katarine Aleksandrijske 25. novembra.
Od tada do Božića nema više vjenčanja i većih proslava uz što postoji i izreka: “Sveta Kata zatvara vrata”.
U prvome dijelu došašća (do 16.decembra), vjernici se pripravljaju za slavni Kristov dolazak, kada će ujedno biti i sudnji dan, dok se u drugom dijelu (od 17. do 24.decembra) pobliže pripremaju za Kristov rođendan, za dan kada je Sin Božji postao čovjekom.
U došašću su svakog jutra, zornice puku omiljene rane mise, koje imaju pokornički značaj, jer valja ustati vrlo rano da se stigne u crkvu.
Predstavljaju stoga neki oblik četverotjednog trajnog odricanja od sna.
Svoj početak imaju još u srednjem vijeku.
Jasminko Razić
