Merka Dedić rođena Goletić sa 20 godina stupila je u redove Armije RBiH u julu 1992. gdje ostaje do kraja rata. Profesionalni vojnik bila je do 2002.godine.
U prvim danima rata obavljala je posao bolničarke da bi nakon nekog vremena bila raspoređena poslove punioca minobacača 82 mm.
Pripadnica je 210. viteške oslobodilačke brigade Nesib Malkić-Sprečanskog bataljona sa kojim je obišla sve brobene linije u BiH.
Merka je jedna od 59 žena koliko ih je bilo u 210 v.o.b Nesib Malkić, od kojih su dvije položile život za obranu domovine.
Kako bi se svima njima odala dužna počast i dalo mjesto u društvu koje im pripada JOB „Unija veterana“ Živinice je pokrenuo hvale vrijednu inicijativu.
Ovo je prva inicijativa koja ističe značaj žena u ratu u BiH a podnijeli su je predsjednik JOB-a Živinice Enes Gurda i dr. sci. Suadin Strašević.
Tokom borbenih dejstava u ratnim jedinicama na prostoru tadašnje općine Živinice pet žena je položilo živote za odbranu domovine.
Podnosioci inicijative ističu da su dobili ogromnu podršku od brojnih udruženja žena učesnica rata iz cijele BiH.
Kažu da je ista potrebna zbog generacija koje stasavaju.
U inicijativi koja je upućena Skupštini TK između ostalog stoji:
“Značajan broj bosanskih heroina je odlikovan najvišim ratnim priznanjima kao što su: Fadila Bajrić, Emira Bašić, Edina Čamdzić, Mevlida Elčić, Zlata Gazibera, Kornelija Jurić, Atifa Karalić, Razija
Merić, Fadila Odžaković-Žuta, ndira Pjanić, Nevzeta Sefer, Dževada Tataragić , Aida Zuko.
Osim zlatnim ljiljanom, Fadila Odžaković-Žuta i Edina Čamdžić su posthumno odlikovane i medaljom za hrabrost.
Broj žena koje su u direktnom borbenom rasporedu u jedinicama AR BiH uzele učešće u odbrani domovine mjeri se hiljadama. Napominjemo da žene nisu bile vojni obveznici.
Među onima koje su poginule tokom izvršenja borbenog zadatka je i maloljetna pripadnica AR BiH Sanela Nišić iz Živinica čiju biografiju donosimo u nastavku:
Sanela Nišić je rodena 25.3.1975 godine. Otac Sulejman i majka Šerifa.
Kao maloljetnica sa svega 17 godina, 8.aprila 1992 godine uključuje se dobrovoljno u Armiju Bosne i Hercegovine.
Prvo se priključuje Kalesijskom odredu, koji će kasnije prerasti u 3.bataljon 205.Brdske brigade Kalesija. Na borbenom rasporedu bila je bolničarka. Saborci su je od milja zvali “Sandala”. Bila je neustrašiva i hrabra i među pripadnicima brigade je uživala izuzetno poštovanje.
Dana 3.maja 1993.godine, na lokaciji Hilmino brdo u blizini puta prema Kalesiji, borci 205 .Brdske brigade bili su na borbenom polozaju, čekujući napad neprijatelja. Počelo je žestoko granatiranje neprijateljske artiljerije kojom prilikom je poginulo nekoliko boraca brigade i nekoliko ih je ranjeno.
Sanela je potrčala prema teško ranjenom Esadu Selimoviću komandiru čete, kojem je ukazala prvu pomoć i spasila život. U tom trenutku je pala jos jedna neprijateljska granata koja je usmrtila ovu hrabru djevoku. Njeno ime je uklesano na spomen obilježju u Živinicama i Kalesiji. Šehid naša Heroina Sanela Nišić je ukopana na mezarju Šahići u Živinicama.
Kao ilustrativan primjer navodimo podatke iz 210. Viteške oslobodilačke brigade , Nesib Malkić Živinice u kojoj je tokom rata učestvovalo 59 žena i djevojaka i to direktno u borbenim dejstvima. Dvije heroine ove brigade su poginule u toku borbenih dejstava a više njih je ranjeno. Slične primjere herojstva bosanskih žena i djevojaka nalazimo i u drugim borbenim jedinicama 2.Korpusa ali i ostalim jedinicama AR BiH.
Kao izraz dubokog poštovanja,u cilju njegovanja kulture sjećanja, podnosimo ovu inicijativu nadležnim institucijama, sa prijedlogom da se dan pogibije heroine Sanele Nišić (3.maj )uvrsti u kalendar začajnih datuma i da to bude Dan posebnog sjećanja na pripadnice Armije Bosne i Hercegovine i sve žene koje su dale nemjerljiv doprinos u odbrani jedine nam domovine Bosne i Hercegovine za vrijeme odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995″.
Predsjednik JOB-a Živinice Enes Gurda kaže da očekuje podršku i drugih boračjkih udruženja sa područja grada Živinice kako bi zaživjela ova inicijativa, jer žene učesnice rata bile su borci na prvoj liniji fronta, ali majke, sestre, supruge, simbol otpora i nade. Njihova žrtva ne smije biti zaboravljena.
Merisa Mujčinović Husić
