Svjetski dan mahrame obilježava se prvog februara. Prvi put u svijetu obilježen je 2013. godine i to na prijedlog Nazme Khan iz New Yorka, koja je željela podstaknuti nemuslimanke da stave mahramu na jedan dan i dožive to iskustvo.
Cilj obilježavanja bio je i da se skrene pažnja na predrasude u vezi s mahramom i neugodna iskustva kojima su izložene žene s mahramom. Također, na ovaj dan u preko 140 zemalja u svijetu nastoji se u pravom svjetlu prikazati mahrama, koji je obaveza muslimanki. Već osmu godinu zaredom Dan hidžaba se obilježava i u Bosni i Hercegovini gdje, i pored značajnog broja žena s mahramom, hidžab ili mahrama se smatra nepoželjnom u određenim mjestima i državnim institucijama.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine 2015. godine poslalo je dopis rukovodiocima pravosudnih institucija u kome se napominje da „se preduzmu određene mjere u pravcu prevazilaženja uočenog problema“ tj. nošenja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama, što se odnosilo i na samu mahramu.
Mahrama se još uvijek smatra nepoželjnom u određenim mjestima i državnim institucijama BiH/ Mahrama kod bh. muslimanki, pored toga što je propis vjere, a ne isključivo vanjski simbol i obilježje, duboko je usađena u tradiciju bošnjačkog naroda i države Bosne i Hercegovine.
“Ovo pitanje je aktualizirano dopisom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine od 21. 10. 2015. godine, koji je poslan svim sudovima i tužilaštvima u Bosni i Hercegovini i kojim se isti obavještavaju da je VSTV donijelo zaključak da se rukovodiocima pravosudnih institucija skrene pažnja na zabranu nošenja vjerskih obilježja svim uposlenim u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine. Po pitanju nošenja vjerskih obilježja od strane stranaka, VSTV je donijelo zaključak da nosioci pravosudnih funkcija cijene i odlučuju o ovom pitanju u svakom konkretnom slučaju. VSTV je, također, navelo da postoji potreba da se ovom pitanju posveti odgovarajuća pažnja od strane rukovodilaca pravosudnih institucija i ostalih nosilaca pravosudnih funkcija u BiH, posebno sa aspekta percepcije javnosti o postojanju vjerski motivisane pristrasnosti u pravosuđu“, kazao je Mensur Karadža, sekretar Rijaseta i član Rijasetove Komisije za slobodu vjere Rijaseta.
Jasminko Razić
