Svjetski dan prevencije samoubojstva/suicida (WSPD), 10. rujna/septembra, iniciralo je 2003. godine Međunarodno udruženje za suzbijanje samoubistva (IASP), a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podržava obilježavanje ovog dana.
Obilježavanjem dana, u globalnoj epidemiji samoubistava podiže se svijest o potrebi i mogućnosti sprječavanja oduzimanja vlastitog života, dijeleći mogućnost i odgovornost svih ljudi.
Po definiciji,
• Suicid je impulsivni čin prekida vlastitog života, ali i rezultat više istovremenih riziko faktora koji uključuju, ali nije ograničen jedino na genetski, psihološki, socijalni i kulturološki riziko faktor, a ponekad sudjeluju i u kombinaciji s traumatskim iskustvom, i/ili gubitkom.
Iako se na pouzdanosti i dijagnostici samoubistava svugdje u svijetu može raditi više i bolje, i što socioekonomski i kulturološki faktori utječu na statistiku, zapažaju se neke opšte činjenice:
• Svake godine u svijetu zbog samoubistva gotovo 800 000 ljudi umire, što ilustrativno predstavljajući izgleda da gotovo svakih 40 sekundi neko negdje na Zemaljskoj kugli oduzme sebi život.
• Svjetska stopa suicida je 11.4 na 100 000 stanovnika, i to je veća kod muškaraca nego žena-15.0/100 000 za muškarce i 8.0/100 000 za žene
• Svakim izvršenim samoubistvom u svijetu, svake godine 135 osoba je pogođeno s činom oduzimanja vlastitog života, što je jednako 108 miliona osoba koje tuguju zbog nečijeg samoubistva.
• Na svako izvršeno samoubistvo 20-25 ljudi je pokušalo da se ubije.
• Suicid je 15.ti vodeći uzrok smrti u svijetu, ili 1.4% svih umrlih u svijetu čine osobe koje su se ubile.
• 76% (2012) svih samoubistava u svijetu se desio u siromašnim i srednje razvijenim zemljama –a od tog broja čak 39% se desio u Regionu Jugo-Istočne Azije
• U mnogo zemalja ( 25 zemalja) koje su članica WHO suicid je još uvijek kriminalizovano djelo, a u 20 dodatnih zemalja je i pokušaj suicida kažnjivo djelo s posljedičnim zatvaranjem.
• Suicid je vodeći uzrok smrti za mlade osobe dobi 15-24 godina u mnogim Evropskim zemaljama, prateći spolnu raspodjelu i opštu stopu, tj. stopa suicida je viša među muškarcima nego ženama i u ovoj dobnoj skupini.
Strategije javne zdravstvene politike i strategije zdravstvene zaštite, na sprječavanju pojavnosti samoubistava uključuju mjere s najjačim dokazima učinkovitosti su:
• Ograničenje pristupa smrtonosnim sredstvima
• Liječenje depresije
• Osiguravanje lanca zaštite i brige
• Univerzalna prevencija u školi za svu djecu
Programi prevencije suicida imaju više izazova/ prepreka:
• Nedostatak sredstava
• Neefektivnu koordinaciju
• Ograničenu dostupnost podacima o samoubistvima i samo-povređivanju
• Nedostatak odgovarajućih smjernica i vodiča
• Nedostatak neovisne i sistematične evaluacije
Ono što svako od nas može da uradi:
• Ako poznajete nekoga ili ste sami depresivni, potražite pomoć i stručnu podršku.
• Ne okrećite glavu od ljudi, pozdravite nekoga, pitajte ga kako je, pomozite.
Jasminko Razić
