Pčelarska 2019. godina je godina koja sigurno neće ostati upamćena po dobrim prinosima meda.

Majske kiše doprinijele su da najizdašnija paša -bagrem podbaci, a zatim i bagremac. Nakon toga i ostale paše koje su uslijedile bile su izuzetno skromne, prije svega kesten.

Drugi dio sezone prošao je u nešto povoljnijim klimatskim uslovima i pčelari koji su imali pčele na planini uspjeli su prikupiti nešto meda.

Kakva će biti ova godina još se ne zna, ali sudeći po trenutnim vremenskim prilikama  vjerovatno ništa bolja od prošle.

Alija Zehić iz Živinica kao iskusan pčelar kaže da pčelari moraju voditi u ovom vremenu da pčele ne ostanu gladne, da ne vade med koji je potreban pčelama.

S obzirom da su maj i juni najvažniji mjeseci za pčele, već sada se pokazuje da će godina biti loša.

Oni koji voze pčele na pašu mogu i očekivati neke veće prinose kaže Zehić.

Alija je pčelar  preko 60 godina i kaže da iz godine u godinu sve je teže baviti se pčelarstvom.

Pčele čine neizostavnu kariku u prirodi. Neophodne su za održivu poljoprivredu, prehrambenu sigurnost i biotičku raznolikost. Osim pružanja prehrambene sigurnosti i vitalne poljoprivrede pčele i drugi oprašivači su neprocjenjivi za privredu i okoliš. Također, predstavljaju važan izvor prihoda poljoprivrednicima, a o ljekovitim svojstvima meda suvišno je i govoriti.

S toga se postavlja pitanje kakva je budućnost pčelarstva u BiH uzimajući u obzir sve probleme s kojima se pčelari susreću.

Merisa Mujčinović Husić