U svijetu se od 1995. godine obilježava 25. maj kao Svjetski dan štitne žlijezde, zajedno sa Sedmicom svjesnosti o bolestima štitne žlijezde. Obilježavanje ovog dana, čiji je inicijator krovna Svjetska asocijacija udruženja za bolesti štitne žlijezde Thyroid Federation International, podržavaju i najuticajnije svjetske medicinske organizacije kao što su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Evropsko društvo za štitnu žlijezdu (ETA), Američko društvo za štitnu žlijezdu (ATA) i mnoge druge.
Cilj obilježavanja ovog dana je među građanima proširiti svijest o zdravlju štitne žlijezde, ranom otkrivanju bolesti štitne žlijezde, njihovoj prevenciji i liječenju, promovisanja razumijevanja napretka u liječenju bolesti štitne žlijezde, te naglašavanja važnosti uvođenja edukativnih i preventivnih programa.
Danas su bolesti štitne žlijezde jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema koji zahvata značajan dio populacije naročito u generativnoj i najproduktivnijoj dobi života, posebno žene (svaka treća žena ima čvor u štitnoj žlijezdi: svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitne žlijezde).
Štitna žlijezda, mala žlijezda leptirastog oblika smještena u donjoj polovini prednje strane vrata ispod grkljana, ima vrlo odgovornu ulogu u našem organizmu, zadužena je za proizvodnju hormona T4 i T3, koji utiču na pravilno funkcionisanje svih stanica, tkiva i organa organizma. Njihovo izlučivanje reguliše hipofiza (žlijezda u mozgu). Hormoni štitne žlijezde T3 i T4 regulišu brzinu metabolizma i utiču na kompletan razvoj organizma, na disanje, na spavanje, probavu, plodnost, aktivnost mozga te rad svih ostalih žlijezda u organizmu. Zato poremećaj rada štitne žlijezde čovjeku može stvoriti ozbiljne probleme. Zanemarivanje simptoma je vrlo opasno jer se tako organizam iscrpljuje, a to olakšava razvoj drugih bolesti i snižava kvalitet života te skraćuje životni vijek. Vrlo čest problem je što se simptomi javljaju veoma sporo i pripisuju se svemu samo ne bolesti koja je povezana sa štitnom žlijezdom, većina bolesniak se i privikava na njih pa ih kasnije smatraju normalnima i rjeđe se odlučuju na pomoć doktora. Impresivan je podatak da 60% osoba sa poremećajem štitne žlijezde nije svjesno svog stanja. Ne samo pacijenti, već i doktori često lutaju dok ne dođu do prave dijagnoze.
Koliko je to velik i važan zdravstveni problem, govori i inicijativa doktora specijalista za štitnu žlijezdu zapadnih zemalja da bi svi stanovnici stariji od 35 godina trebali pregledati štitnu žlijezdu kako bi se što ranije otkio njen poremećaj i započelo liječenje. Rano otkrivanje bolesti štitne žlijezde može na m pomoći da izbjegnemo neugodne tegobe i opasne komplikacije.
Problemi sa štitnom žlijezdom se javljaju kada je njen rad oslabljen ili pojačan, ili se stvaraju čvorovi u štitnoj žlijezdi.
Jasminko Razić
