Osteoporoza je progresivna, sistemska metabolička bolest kostiju čije su odlike gubitak koštane mase, oštećenje mikroarhitekture koštanog tkiva, povećanje fragilnosti kosti, što za posljedicu ima povećan rizik od nastajanja fraktura. Spada u jednu od pet najčešćih hroničnih bolesti uopće, a 80 % svih oboljelih su žene. Osteoporoza je bolest starije životne dobi i najčešće je povezana s hormonalnim promjenama koje se događaju u starosti. S obzirom da se bilježi stalan porast broja oboljelih, od velike je važnosti rano otkrivanje, prevencija i racionalno liječenje.
Simptomi osteoporoze su: bolovi (najčešće u leđima), gubitak tjelesne visine, deformiteti kičmenog stuba (npr. kifoza, pogrbljenost), lomovi kostiju na minimalnu traumu.
Faktori rizika za nastanak osteoporoze na koje ne možemo uticati su: prethodni prijelomi u odrasloj dobi, prijelomi u prvih rođaka, ženski pol, visoka dob, demencija.
Faktori rizika na koje možemo uticati su: prestanak pušenja, smanjenje unosa kofeina, izbjegavanje konzumiranja alkohola, adekvatna ishrana, izbjegavanje dugotrajnih dijeta bez unošenja proteina, povećanje tjelesne težine ako je BMI < 20 kg/m², fizička aktivnost, pravilno liječenje prisutnih bolesti koje utječu na razvoj osteoporoze (hipertireoza, hiperparatireoidizam, dijabetes mellitus…), preispitati upotrebu lijekova koji doprinose razvoju osteoporoze, uklanjanje faktora rizika koji povećavaju rizik od pada kod starijih osoba (potrebna je pravilna dioptrija, dobra rasvjeta, izbjegavanje izlaska na poledicu i sl.).
Najvažnije preventivne mjere
Nasljedni faktor vrlo je važan u procjeni rizika od razvoja osteoporoze, no preventivnim mjerama pojava bolesti može se znatno odgoditi, pa čak i spriječiti. Stoga je prevencija ključna linija odbrane od pojave osteoporoze, a pri tome najvažniju ulogu imaju zdrave životne navike: pravilna prehrana i redovita fizička aktivnost.
Pravilna prehrana za prevenciju osteoporoze podrazumijeva prije svega adekvatan unos kalcija i vitamina D, te drugih vitamina i minerala (magnezija, fosfora). Kalcij je sastavni dio koštanog tkiva, koji se u kostima nalazi u obliku dva kristala: kalcij-karbonata i kalcij-fosfata. Dnevna potreba za kalcijem u djetinjstvu iznosi 800 mg, u adolescenciji 1200 mg, a u odrasloj dobi 1000 mg (trudnice i dojilje 1500 mg). Namirnice koje sadrže najviše kalcija su mlijeko, sirevi, žumanjak i povrće. Vrlo često bolesnici ne unose dovoljne količine kalcija prehranom, odnosno najčešće ne konzumiraju dovoljne količine mlijeka i mliječnih prerađevina. Za pacijente oboljele od osteoporoze uz farmakološko liječenje (liječenje lijekovima) uvijek je potrebno osigurati dovoljan unos kalcija. Za bolesnike s osteopenijom preporučuje se 1000 mg kalcija, a bolesnicima s osteoporozom potrebno je do 1500 mg kalcija na dan. Čest uzrok nedostatka kalcija u organizmu je i nedostatak vitamina D. Ovaj vitamin je važan jer omogućuje normalnu apsorpciju kalcija. Dva su glavna izvora vitamina D – endogeni koji se stvara u koži prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti i onaj u prehrani. Rijetke su namirnice u prirodi koje sadrže vitamin D (riblje ulje, morska riba), ali postoje namirnice obogaćene vitaminom D (margarin, mlijeko). Preporučena dnevna doza vitamina D za djecu, mlade i odrasle osobe iznosi 200 do 400 I.U. (internacionalnih jedinica). Starije osobe trebale bi uzimati i vitamin D3 u dnevnoj dozi od 400 do 800 I.U. ili pak kalcitriol, aktivni oblik vitamina D, u dnevnoj dozi od 0,25 do 0,5 µg na dan. Preporučuje se izlaganje sunčevoj svjetlosti najmanje 15 minuta dnevno, što je dovoljno da bi omogućilo sintezu vitamina D. Dovoljna količina vitamina D se može osigurati i putem suplemenata.
Fizička aktivnost veoma je važna još prije 30. godine života zato što omogućava da dostignemo koštanu masu koja predstavlja dobar zalog za budućnost. Fizička aktivnost omogućuje mehaničku tenziju kostiju koja je važan poticaj za koštanu izgradnju. Idealno je nastaviti sa vježbama tokom cijelog života za održavanje koštane mase i jačanja musculature. Pri tome treba naglasiti da samo ciljane vježbe sa opterećenjem imaju efekat na koštani sistem. U starijoj je dobi učinak fizičke aktivnosti nešto manje značajan, ali ipak usporava gubitak koštane mase. Svakodnevne fizičke aktivnosti kao što su pješačenje, duge šetnje, plivanje, vožnja bicikla i vježbe istezanja mišića, preduslov su zdravog života uopće, a posebno su značajne u prevenciji osteoporoze. Vježbe daju dobre rezultate jedino ukoliko se rade redovno. Umjerena fizička aktivnost omogućuje dobru pokretljivost i spretnost, čime se smanjuje i rizik od nespretnih padova i prijeloma kosti.
Denzitometrija (DEXA) je pretraga mjerenja koštane gustoće kojom se dijagnosticira osteoporoza, procjenjuje rizik prijeloma kostiju i prati učinak liječenja. Smatra se zlatnim standardom za rano otkrivanje osteoporoze. Ova je metoda bazirana je na niskoenergetskom X zračenju. Pregled traje kraće od 5 min, a doza zračenja je minimalna – 100 puta manja od doze pri snimanju pluća. Na temelju procjene rizika od osteoporoze, liječnik će preporučiti izvođenje ove pretrage kako bi se ustanovila dijagnoza.
Denzitometriju trebaju uraditi:
- sve žene u postmenopauzi mlađe od 65 godina, koje uz to imaju jedan ili više faktora rizika
- sve žene starije od 65 godina
- žene u postmenopauzi s prijelomima zbog potvrde i procjene težine bolesti, te kao početno mjerenje radi praćenja učinka liječenja
- odrasli s osteoporotičnim frakturama
- odrasli koji imaju bolesti, stanja ili uzimaju lijekove koji su povezane s niskom koštanom masom ili gubitkom kosti
- osobe kod kojih su prisutni faktori rizika, a koje razmatraju mogućnosti liječenja osteoporoze
- kontrola učinka liječenja svake 1-2 godine
- muškarci s kliničkom sumnjom na osteoporozu, anamnezom prijeloma nakon minimalne trauma, kao i svi muškarci stariji od 70 godina
- žene s dugotrajnim izostankom menstruacije
Za žene koje imaju smanjenu gustoću kostiju bez ozbiljnijih faktora rizika, suplementacija kalcijuma i vitamina D i uz adekvatnu fizičku aktivnost je dovoljan tretman. Kontrolno DEXA mjerenje uraditi za 2 godine.
Ciljevi prevencije i liječenja osteoporoze su :
- spriječiti gubitak koštane mase da bi se spriječio nastanak prvog prijeloma,
- izbjeći pojavu novih prijeloma kod osoba koje su već imale prijelom.
Nezaboravite – ukoliko primijenite prevenciju na vrijeme, možete spriječiti pojavu ove bolesti.
Jasminko Razić
