Prva nedjelja došašća ujedno je i početak crkvene godine, a u došašću vjernici se pozivaju na budnost i bdijenje kako bi prepoznali Boga koji dolazi. U došašću se izrađuje i na stol stavlja adventski vijenac sa četiri svijeće koje simboliziraju četiri nedjelje u došašću. Postepeno paljenje svijeća znak je približavanja Božića. Razdoblje došašća završava se 24. decembra na Badnjak.
Adventski vijenac čine dva simbola krug i svijeće, odnosno svjetlo. Krug ili prsten bez početka i kraja shvata se kao simbol vječnosti i vjernosti. Zimzeleno granje upućuje na život koji ne prestaje dok svjetlo svijeća označava dolazeće svjetlo Isusa. Adventske svijeće, izvorno crvene i bijele boje, upućuju na Isusovu žrtvu i pobjedu.
Svaka adventska svijeća ima simboliku.
Prva adventska svijeća simbolizira nadu i vjeru. Vjera može značiti i vjeru u sebe da možemo ostvariti svoje snove i želje koji se možda čine kao nemogući.
Kroz četiri sedmice do Božića i adventski period cilj je približiti vjeru i crkvu ljudima gdje će vjernici promisliti o svojim postupcima tokom godine i u novu godinu ući kao bolji ljudi ispravljajući greške koje su možda učinili.
Slavljenje došašća počelo je u petom stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Tura počeo pripremu za Božić. U šestom stoljeću papa Grgur Veliki skratio je došašće na četiri sedmice, što se zadržalo do danas i ukinuo je suzdržavanje od jedenja mesa i mliječnih proizvoda za vrijeme došašća.
Naredne nedjelje bit će upaljena druga adventska svijeća, svijeća koja simbolizuje mir.
Mehmed Smajlović
