Svake godine lastavice se vraćaju sa zimovanja u naše krajeve i nagovještaju početak proljeća. Povratak ovih malih ptica selica obilježava se 19. marta Danom lastavica.
Obilježavanje ovog datuma počelo je u 18. vijeku u gradu San Juan Capistrano (California, SAD).
Lastavice su kosmopolitska grupa ptica i nastanjuju sve kontinente osim Antarktika. Smatra se da potiču iz Afrike, jer tamo živi najviše vrsta.
Možda je najlakši znak prepoznavanja lastavica specifičan oblik repa, koji izgleda poput rašlji.
Velikom broju ljudi poznata su njihova gnijezda koja nalazimo pod krovovima, mostovima i na zgradama. Grade ih od blata pomiješanog sa slinom i perjem i tipičnog su zdjelastog oblika s jednim otvorom.
Lastavice često vidimo u letu kada izvode razne manevre iz kojih možemo raspoznati izvrsne letače. Njihovu prehranu čine insekti pa su te vrsne letačke sposobnosti nužne za njihov ulov u letu.
Lastavice koje susrećemo u našim krajevima razmnožavaju se u Evropi, a zimu provode u Africi. Lastavica pokućarka (ili seoska lasta, Hirundo rustica) jedna je od takvih vrsta i često je srećemo pod našim krovovima.
Ljudi su lastavicama pridodali razna značenja i simbole. Tako lastavice simboliziraju nadu i plodnost, a Rimljani su vjerovali da je velika nesreća naškoditi lastavici. Pomorci su nosili tetovaže lastavica koje su im davale poseban status i štitile ih na njihovim putovanjima. Kod Starih Slovena lastavica je bila sretna ptica, nikad nije lovljena, a porodice su cijenile kad bi lastavice svile gnijezdo ispod njihovog krova.
Ova lijepa ptica dobila je svoje mjesto i u brojnim pjesmama, literaturi, svjetskoj kulturi i sl.
Jasminko Razić
