Svjetski dan štednje obilježava se 31. oktobra još od davne 1924. godine, kada su se u Milanu sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat.
Ponajviše zbog teške ekonomske i socijalne situacije u kojoj se nalaze građani BiH ne štede.
Učesnici Prvog međunarodnog kongresa štedionica 31. oktobra 1924. godine u Milanu usaglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva, a odluku o obilježavanju Svjetskog dana štednje donijelo je 350 delegata iz 27 zemalja.
Od tada pa do danas konstantno se ističe važnost uštede novca, te toga kako je ona izuzetno važan faktor za osiguravanje bolje budućnosti građana. O načinima štednje postoje brojne teorije, o tome koji je najbolji, gdje i kako treba štedjeti, koliko novca je najbolje mjesečno odvajati, i brojni drugi savjeti.
Međutim, u današnjem vremenu u kojem živimo, sa brojnim poskupljenjima , sa malim primanjima koja imamo, mnogi će reći kako im je veoma teško odvojiti čak i mali dio novca sa strane.
Ima i onih građana koji uspiju ostaviti određeni iznos sa strane.
Neki to rade na način da štede na prehrani, odjeći, obući a ima i onih koji ta izdvajanja ne osjete.
Štednja je važna lekcija i izuzetno bitna navika koju je potrebno razvijati od najranije dobi. Ona znači oduprijeti se želji da nešto kupimo. Štedeći, racionalnije raspolažemo svojim novcem i postajemo svjesni njegove prave vrijednosti. Štednja nam daje sigurnost i pomaže nam da se lakše suočimo sa situacijama kada nam je novac hitno potreban.
