Razlog zašto je kriza usljed pandemije koronavirusa toliko teška leži velikim dijelom u tome da to nije samo epidemiološka kriza koja sa sobom nosi neizvijesnost vezanu za zdravstveno stanje naših bližnjih i nas samih, već i ekonomska kriza, koja je sa sobom donijela i nastavila donositi nezaposlenost, smanjenje plata, finansijsku nestabilnost i pad kvalitete života. Razmjere ekonomske krize na globalnom nivou u ovom trenutnku je teško predvijedti, ali je sigurno da niko od nas neće biti, direktno ili indirektno, pošteđen posljedica.
“Potencijalni izvori ekonomskog stresa uključuju objektivne i subjektivne aspekte prihoda i zaposlenosti. Najčešći ekonomski stresori su nesigrunost posla, nezaposlenost i podzaposlenost (zaposlenost na nepuno radno vrijeme, rad na radnom mjestu koji nije u skladu sa stečenim kvalifikacijama) i ekonomska deprivacija (izostanak prihoda).
Nezaposlene osobe u prosjeku imaju lošije fizičko i mentalno zdravlje. Bitno je napomenuti da dobrobit koju zaposlenost donosi po mentalno zdravlje nije povezana samo sa novcem kao egzistencijalnim resursom, već donosi i niz sekundarnih dobiti kao što je društveni status, socijalna uključenost, dnevna struktura, osjećaj sigurnosti, samoefikasnotsti i samopoštovanja. Gubitak posla znači gubitak niza stvari koje su dio našeg ličnog identiteta”, kaže psiholog JU Dom Zdravlja Žiivnice Mirela Šehanović.
Podzaposlenost je povezana sa nizom psihosomatskih simptoma, depresijom, smanjenjem optimizma, nesigurnost je povezana sa narušenim tjelesnim i mentalnim zdravljem, dok se ekonomska deprivacija dovodi u vezu sa povećanjem konflikata kod kućei depresivnim simptomima. Na osnovu ovoga, možemo zaključiti da glavne posljedice ekonomske krize neće biti samo u padu kupovne moći stanovništva, već će se odraziti na cjelokupni zdravstveni status stanovništva.
“Pozitivna stvar u svemu ovome jeste, za razliku od koronavirusa za koji još ne postoji lijek ili vakcina i koji je naučnoj zajednici još u velikoj mjeri misterija- poteškoće u području mentalnog zdravlja kao što su anksioznost, depresija ili nisko samopoštovanje proučavaju naučnici, doktori, psiholozi već stotinama godina, i u tom smislu raspolažemo sa puno više provjerenih informacija o tome kako pristupiti problemu i prevenirati potencijalne simptome”, ističe Šehanović.
Najprije, veza imeđu ekonomskih stresora i razine doživljenog stresa nije direktna niti linearna,već uveliko zavisi od naše percepcije samih stresora. Npr., socijalna podrška se pokazuje izrazito važnom kod umanjivanja negativnih poslejdica po mentalno zdravlje, u situacijama kada se ljudi suočavaju sa ozbiljnim finansijskim teškoćama. Osobe koje više naginju individualističkim vrijednostima, koje su asertivne u principu su uspješnije u suočavanju s ekonomskim stresom. Pokazalo se da osjećaj kontrole i samoefikasnosti djeluje kao zatitini faktor. Zatim, emocionalna inteligencija, tj.sposobnost pojedinca da reguliše emocije, je izrazito važna kada se nađemo u situaciji koja nas može preplaviti neugodnim emocijama i otežati efikasno suočavanje sa problemima. Osobe koje smatraju posao ključnim dijelom svoga identiteta, odnosno koje su sklone poistovjećivati se sa poslom ili im je posao jedini izvor sigurnosti, u većem su riziku od razvoja bolesti i simptoma psihološkog distresa.
“Svako od nas može učiniti nešto za sebe, tako što će koristiti suočavanje usmjereno na emocije (duboko disanje, meditacija), kako bismo se pribrali, umirili i jasnije sagledali kako i šta dalje. Zatim, možemo se zainteresovati za to šta je emocionalna inteligencija i kako se regulišu emocije. Nazvati prijatelja, roditelje, djecu, komšije, reći im da prolazimo kroz težak period, reći im da nam treba neko ko će jednostavno biti uz nas, saslušati nas, a možemo i pitati za pokoji praktičan savjet. Možemo se zainteresovati za sebe, svoje interese, vještine, zapitati se ko smo i izvan radne uloge, šta još znamo raditi i šta možemo naučiti. Početi ravijati samopouzdanje, samoefikasnost i asertivnost. Pri tome bi bilo dobro kada bismo imali podršku firme u kojoj radimo, pa ljudi koji vode firmu daju nam pravovremene i tačne informacije kako bismo imali veći osjećaj kontrole i relativne predvidivosti- jer je i loše vijesti lakše preživjeti ako imamo priliku pripremiti se”, kaže naša sagovornica.
Ne smijemo zanemariti činjenicu da svako od nas živi unutar određenog socijalnog konteksta ( dio smo porodice, radne zajednice, sportskog kluba) ali smo i svi dio šireg ekonomskog, društvenog i kulturnog sistema. Uslovi na nivou države mogu itekako uticati na zdravlje i dobrobit pojedinca.U onim zemljama u kojima postoji snažna socijalna sigurnost, zadovoljstvo poslom, čak i na poslovima koji su nesigurni (rad na određeno, sezonski poslovi), radnici u slučaju gubitka posla znaju da neće biti prepušteni sami sebi. Također, u državama koje praktikuju proaktivne politike na tržištu rada (novčane naknade, mogućnost dodatnog usavršavanja), zabilježeno je manje negativnih reakcija na nesigurnost posla ili dobivanje otkaza.
“Razina doživljenog ekonomskog stresa povezana jei sa pristupom zdravstvenim uslugama, kolika je njihova dostupnost i kvaliteta. Organizacijom posla u CMZ, trudili smo se da ispoštujemo navedene kriterije, tako što smo obezbijedili dostupnetelefone za psihosocijalnu podrškuza naše klijente, građane i zdravstvene radnike.
Treba raditi na stvaranju općeg socijalnog okvira koji će omogućiti pojedincima da ostvaruju svoje potencijale, budu produktivni i doprinose zajednici (odgovornost je na resornim ministarstvima).
Do tada, način na koji možete uzeti dio kontrole u vlastite ruke (što je važno za osjećaj sigurnosti) jeste da budete odgovorni, i ako uočite da vam je stres zbog finansijske situacije prevelik, tražite podršku. Podijelite svoje brige sa drugima, kada dijelimo sreću ona se množi, a brige se prepolove. Ne morate ulaziti u detalje svojih novčanih problema, ali što više koristite sistem podrške, manje ćete se osjećati izolirano, a time će i stres biti manji. Osim emocionalne podške, možda ćete dobiti i novi pogled na vaše teškoće. Poekad je i najhrabrija stvar koju možete učiniti-osloniti se na druge”, dodaje Šehanović.
Merisa Mujčinović Husić
