Uzima se da je Sandalj rođen oko 1370. godine, a umro je 15. marta 1435. Na čelu roda Kosače je od 1393. Od svoga amidže, vojvode Vlatka Vukovića, Sandalj je naslijedio posjed, plemenitu baštinu, i titulu vojvode. To mu je omogućilo da odmah preuzme i istaknutu poziciju u krugu najuglednijih bosanskih velmoža. Redovno se nalazi u krugu najjače vlastele uz bosanske kraljeve kao savjetnik, ručnik i svjedok. Njegov najpoznatiji diplomata bio je Pribislav Pohvalić.
Sandaljev posjed obuhvatao je područje od sliva Neretve do sliva Drine sa Fočom i Goraždem, Polimlje sa Prijepoljem, Brezom i Pljevljima, i od Vrhbosne preko Zagorja, Ljubomira i Bileće do Kotora i Novog u župi Dračevici. Bio je i gospodar polovine župe Konavli koju je dijelio s knezom Pavlom Radinovićem iz bosanske vlastelinske porodice Pavlovići. Zajedno s punicom i drugom suprugom, miraz iz drugog braka, Ostrovicu, i prava na Skradin prodao je Mlečanima 1410. godine. Svoju polovinu posjeda u Konavlima prodaje Dubrovčanima 1419. godine, a svoja prava na Kotor Mlečanima 1423. godine.
Sandaljeva vjerska orijentacija pokazuje sklonost prema Crkvi bosanskoj. Nije bio član hijerarhije Crkve bosanske, ali je priznavao njeno mjesto i ulogu u bosanskom društvu. Bio je oženjen tri puta. Njegova prva supruga (1396) bila je Jelena Crnojević, druga Katarina Vuković Hrvatinić (1405), a treća Jelena Lazarević (1411). Uprkos tri braka nije imao potomke. Naslijedio ga je sinovac Stjepan Vukčić Kosača.
Jasminko Razić
