Projekat “Prevencija karcinogenih i nekarcinogenih bolesti štitnjace sa aspekta endokrinih disruptora” realiziran je u Živinicama.
Isti je podržan od strane Grada Zivinice i Udruzenja Komite Bosnie MirSada iz Liona.
Organizator okruglog stola bilo je Udruženje za bolesti štitnjače“Štit“ TK-a.
Svi aktivni učesnici edukativnih i preventivnih okruglih stolova dobijaju certifikat o učešću i primjerak tek publikovane naučno-stručne knjige “Endokrini disruptori iz okoliša” koja predstavlja prvu knjigu na ovu tematiku dostupnu na bosanskom jeziku.
Zaključci sa Okruglog stola: „Prevencija kancerogenih i nekarcenogenih bolesti štitnjače“.
Obzirom da postoji stalni porast onečišćenja zraka, vode i tla u našoj sredini , gotovo pa recipročno sa razvojem privrede, industrije, saobraćaja, vještačkim i pesticidnim tretiranjem poljoprivrednih kultura neophodno je ukazati na posljedice djelovanja takvih disruptora po opšte zdravstveno stanje čovjeka i povećanje rizika za nastanak oboljenja različite vrste. Nužno je ukazati da je procent karcenogenih oboljenja u stalnom porastu ali i procent oboljenja štitne žlijezde. Iz ovakvih razloga Udruženje za bolesti štitnjače „Štit“ Tuzlanskog kantona realizira edukativne radionice, Okrugle stolove i informiše svoje članstvo i širu zajednicu o značaju prije svega prevencije oboljenja, zaštiti zdravlja i riziko faktorima za nastanak oboljenja, značaju i uticaju okolinskih faktora (voda, zrak, tlo) na kvalitet življenja i povećanje rizika za oboljevanje.
Zaključak 1.
Edukacija i obrazovanje osobe ili šire populacije ne završava se formalnim obrazovanjem, nego se nastavlja permanentno kroz aktivaciju, multidisciplinarnost, razmjenu i prezentaciju iskustva, istraživanje i NVO sektore. Od svakog pojedinca ovisi do kojeg stepena će stići. Ekološka osviještenost jedne nacije kreće od najranijeg uzrasta i ne završava se, a sve sa ciljem poboljšanja kvaliteta življenja i očuvanjem zdravlja. Odgoj za zdrav život započinje u vrtiću i traje cijeli život. Samo na principima i metodama „Eko pedagogije“ možemo razviti svijest o važnosti i uticaju okolinskih faktora na kvalitet života i zdravlja.
Sam pristup informacijama danas je mnogo lakši i bolji, a samim tim i proces edukacije.
Zaključak 2.
Tuzlanski kanton ima dobro definisane Zakone i Akte u pogledu zaštite životne sredine, ali sama primjene istih nije u dovoljnoj mjeri. Iz ovakvih razloga ukazujemo na potrebu pojačane kontrole i primjenu kaznenih mjera z a sve subjekte koji svojim djelovanjem utiču na povećanje zagađenosti ali i potrebu za angažovanjem stručnih lica u domenu savjetovanja iz oblasti zaštite okoliša.
Zaključak 3.
Trenutno na Tuzlanskom kantonu imamo mjere koje se odnose na mjerenje kavaliteta zraka i preporuke za smenjeno kretanje određenoj kategoriji lica u periodu kada je zagađenost zraka iznad dozvoljenog i rizičnog nivoa. Stanovništvo se informiše o kvalitetu zraka na objektivan način. Međutim, ono što nedostaje su preventivne mjere koje bi spriječile nivo zagađenja. Hronične, opstruktivne bolesti, bronhijalne i respiratorne bolesti su u stalnom porastu.
Primjećeno je da nošenjem maski broj alerigijski rekcija znatno opada zbog filtracije čestica iz zraka.
Jačanje svijesnosti populacije o štetnosti disruptora iz okoline na svakog pojednica je od izuzetno važnosti te se preporučuje kroz aktivnosti Eko Udruženja, kroz mehanizme vlasti na lokalnom i državnom nivou, te kroz ekonomske mjere procesom toplifikacije stambenih objekata.
Zaključak 4.
Potrebno je educirati stanovništvo Tuzlanskog kantona putem obrazovnih emisija, zatim različitih NVO i od strane Udruženja koja se bave zaštitom okoline i zdravlja o prevenciji oboljenja i bolestima štitne žlijezde. Upoznavanje sa rizicima za razvoj karcinoma štitne žlijezde te posljedicama ionizirajućeg zračenja je od velike važnosti. Nužno je informisati stanovništvo o uticaju radioaktivnih tvari, nedostaku joda, te zagađenju okoliša na stanje i bolesti štitne žlijezde.
Potrebno je pacijente koje prolaze kroz bilo koji oblik zračenja informisati o njihovim pravima ali i obavezama prema drugim osobama iz njihove okoline nakon postupka zračenja.
Zaključak 5.
U našoj okolini susrećemo se sa mnogim kontaminatima i unosimo ih u manjoj ili većoj količini kroz različite medije – hranu, vodu , zrak, ambalažu, kozmetiku, predmete…
Da bi samanjili unos potrebno je pojačati vlastitu odgovornost kroz informisanje o kvaltetu hrane, vode, ambalaže, kozmetike i saznanja prenositi na druge ljude u okolini kako bi takve potencijalne medije izbjegavali i isključivali iz upotrebe.
Zaključak 6.
Da bi smo imali kolektivni benefit potreban je multidisciplinaran pristup u rješavanju problema u pogledu uticaja zagađenja okoliša na pojavu različitih oboljenja i bolesti štitne žlijezde.
Potrebno je razvijati individualnu odgovornost prema svom vlastitom zdravlju i okolini.
Okrugli sto je održan 05.12. 2021. godine u prostorijama Gradske uprave Grada Živinice u organizaciji Udruženja za bolesti štitnjače „ŠTIT“ , Tuzlanski kanton.
Merisa Mujčinović Husić
