Vakcina priprema vaše tijelo za borbu protiv neke konkretne infekcije, virusa ili bolesti.
Vakcine sadrže neaktivne ili oslabljene fragmente organizma koji izaziva bolest ili „obrazac” koji će pokrenuti istu reakciju.
To imuni sistem u tijelu navodi da prepozna uljeza ako se sretne s njim i proizvede antitijela kako bi tijelo naučilo da se bori protiv njega – malo je vjerovatno da ćete se ozbiljno razboljeti, ali jedan mali dio ljudi doživi nuspojave, najčešće bolove u rukama i privremenu temperaturu.
Nakon toga, razvijete imunitet na bolest.
Rani oblik vakcinacije otkrili su Kinezi još u 10. vijeku, ali tek je 1796. godine Edvard Džener opazio da relativno blaga infekcija kravljih boginja štiti od velikih boginja.
Testirao je tu teoriju, a njegova otkrića su objavljena dvije godine kasnije i tako je nastala reč „vakcina” – od latinskog „vaka”, za kravu.
Vakcine se naširoko smatraju jednim od najvećih medicinskih otkrića savremenog svijeta – one sprječavaju dva do tri miliona smrti svake godine i zaustavljaju 20 bolesti, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Vakcine serigorozno testiraju prije nego što se iznesu na tržište, prvo se ispitujući u laboratorijama i na životinjama, prije nego što se podvrgavaju kliničkim ispitivanjima na ljudima, i na kraju ih odobre zdravstveni regulatori.
Postoje rizici, ali kao i sa svim lijekovima, prednosti su daleko veće.
Dječije bolesti koje su bile uobičajene prije svega jedne generacije, sve su rjeđe upravo zbog vakcina.
A velike boginje – koje su ubile stotine miliona ljudi – potpuno su iskorijenjene.
Ali za uspeh su često potrebne decenije.
Stručnjaci upozoravaju da će vjerovatno biti potrebni mjeseci, možda čak i godine, da bi se vakcinisalo dovoljno svjetske populacije protiv Covida-19 i stiglo do tačke kada možemo da se vratimo u normalu.
Kada neki novi patogen – kao što je bakterija, virus, parazit ili gljiva – uđe u tijelo, antigen pokreće naglu proizvodnju antitijela za borbu protiv njega.
Tradicionalne vakcine pomažu tako što u osobu unesu oslabljeni ili neaktivni dio antigena, pre nego što se ona susretne sa patogenom u svakodnevnom životu.
To imuni sistem navodi da reaguje kao što bi inače kad bi se susreo sa pravim patogenom.
Vakcina nije obavezna nigdje – ali se savjetuje za ogromnu većinu ljudi, s izuzetkom malog broja njih koji to ne rade iz medicinskih razloga.
Vakcina nudi zaštitu od zaražavanja Covidom-19 i pomaže da se zaštite drugi.
Ali se opisuje i kao najvažniji alat u pronalasku načina da se izađe iz pandemije.
SZO procjenjuje da će između 65 i 70 odsto ljudi morati da bude imuno pre nego što se prekine prenošenje, što predstavlja veliki podstrek da se ljudi vakcinišu.
Neki su izrazili zabrinutost zbog brzine kojom su nastale vakcine protiv Covida.
Iako je istina da naučnici obično provode godine i godine izrađujući i testirajući vakcine, globalno interesovanje za rješenje ubrzalo je stvari i SZO je sarađivala sa naučnicima, poslovnim kompanijama i zdravstvenim organizacijama upravo na tome.
Ukratko, vakcinacija milijardi ljudi spriječit će prenošenje Covida-19 i utrti put imunitetu krda.
Jednom kad to postignemo, brže ćemo moći da se vratimo normalnom životu.
Jasminko Razić
