Krpelji se mogu se naći u šumama i proplancima, najčešće na listovima i granama grmova, niskog rastinja, u šikarama i prizemnom sloju šuma.
Za aktivnost krpelja važna je povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju sezonsku aktivnost. Naši stari će reći da su ubodi krpelja nekada bili bezazleni i da su ih znali po nekoliko zakačenih za tijelo sami uklanjati, no međutim njihov ubod nije ni malo bezazlen.
Najznačajnije zarazne bolesti kod ljudi koje prenose krpelji su:
Krpeljni meningoencefalitis – upalna bolest centralnog nervnog sistema, čija klinička slika može ići od obične prehlade do teških upala mozga;
Kongo-krimska hemoragijska groznica – zarazna bolest koja se jako rijetko javlja na našem području, ali dovodi do poremećaja u zgrušavanju krvi, te izaziva teška krvarenja. što za posljedicu može imati smrt;
Rikecioze – bolesti koje mogu sličiti gripi, ali mogu izazvati i teške oblike bolesti sa smrtonosnim komplikacijama,
Lajmska bolest – oboljenje koje je karakteristično po kožnoj promjeni (prstenasto crvenilo) na mjestu ugriza krpelja, te koja prolazi spontano i bezazleno, ako se liječi pravovremeno s odgovaraju im antibioticima, dok u nekim formama poslije izvjesnog vremena može izazvati teške upale srca i mozga. Na području FBiH, kao i ZDK svake godine registruje se manji broj oboljelih od lajmske bolesti.
Doktori kažu da bez obzira na metode koje postoje za pravilno uklanjanje krpelja, najbolje je da to učine stručne osobe.
Krpelji, parazitarni insekti se hrane krvlju žrtve time prenose i zarazne bolesti, koje su u našim krajevima javljaju sporadično, ali nisu bezazlene. Krpelje smatramo najvažnijim prenosiocima bolesti kod ljudi i životinja.
Najčešće u panici da što prije uklonimo krpelja ne učinimo to na propisan način tako da se iz tog našeg pokušaja stvore dodatni problemi, zato je važno da ukoliko nismo sigurni da ćemo ga u potpunosti ukloniti da to ni ne pokušavamo sami.
Krpelju treba 4 do 6 sati da nađe mjesto gdje će se učvrstiti, zatim sat do dva da probije kožu, a osim toga treba nekoliko sati sisati krv da bi zarazio čovjeka.
To nam daje dosta vremena da otkrijemo i odstranimo krpelja i spriječimo zarazu.
Ako se uoči krpelj na koži važno ga je što prije ukloniti jer rizik od infekcije je tim veći što je krpelj duže pričvršćen.
Ne smije se krpelja ničim premazivati, primjerice kremom, uljem, alkoholom, lakom za nokte, petrolejom i sl. ili ‘paliti’ plamenom, kao ni povlačiti naglo te stiskati ili gnječiti jer se time uzrokuje njegovo grčenje i pojačano izlučivanje veće količine uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pri čemu se lakše prenese zaraza ako je zaražen.
Merisa Mujčinović
