Daytonski mirovni sporazum je pravni akt dogovoren u SAD, a potpisan u Parizu 14. decembra.
Ovaj pravni akt je potpisan da bi se okončao rat u BiH koji je trajao od 1992.-1995.
Također, ovaj ugovor je regulisao upravno i ustavno uređenje BiH.
Konferencija je trajala od 1. novembra do 21. novembra 1995. godine.
Glavni učesnici su bili predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra.
Sadašnja administrativna podjela Bosne i Hercegovine i sastav vlade bili su neki od rezultata dogovora
Daytonski mirovni sporazum danas
Daytonski mirovni sporazum danas je po mnogima prevaziđen i kritiziraju ga uglavnom sve tri bosanske strane, mada se službena politika iz Banja Luke protivi njegovoj promjeni, videći u njima rušenje Republike Srpske, koja je kao pojam sporazumom i formalno potvrđena.
U svakodnevnom praktičnom životu savremene države Bosne i Hercegovine vidljivo je da Daytonski sporazum spriječava svaki imalo smjeliji i življi napredak zemlje u pravcu reintegracije i rekonstrukcije građanskog društva, kakvo je BiH znala do 1992. godine, a Dayton se djelimično pokazuje i kao smetnja na putu Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama, koji predviđa efikasniji, jednostavniji i transparentniji upravni aparat, kojeg Bosna i Hercegovina, sastavljena od dva entiteta i jednog distrikta, odnosno desetak kantona na daljnjem nivou vlasti, nikako nema.
Nekoliko internacionalnih konferencija zadnjih godina pokazalo je neodrživost promjene Dejtona, koja se kao težak, mučan, ali i efikasan proces već dešava na djelu u zemlji, čime će Bosna i Hercegovina jednog dana preći iz tzv. Dejtonske u tzv. Briselsku fazu, fazu aktivnih euroatlantskih integracija.
Jasminko Razić
