Paulovnija je listopadno drvo koje raste i do pet puta brže od ostalih.
Zrelost za visokokvalitetno drvo dostiže u osmoj godini, dok, poređenja radi, topola postiže zrelost nakon 15-20 godina, hrast nakon 30-40, a bor nakon 70-75 godina.
Tajna brzog rasta je u njenim velikim listovima prečnika i do 70 cm.
Samim tim drvo upija više svjetlosti i ima izrazitu sposobnost pretvaranja ugljen-dioskida u vodu i biljne šećere kroz proces fotosinteze.
Na prostoru grada Živinice jedan od ozbiljnijih uzgajivača ovog drveta, čije je porijeklo iz Azije, je naš sugrađanin Avdija Ćatović.
Avdija je veliki zaljubljenik u prirodu pa ne čudi da sa puno posvećenosti prilazi i ovom, pomalo hobiju a pomalo i komercijalnom poslu i uspjeh ne izostaje.
Paulovnija nije previše zahtjevna biljka. Voli osunčane parcele i uspijeva na nadomorskoj visini do 1.000 metara. Nepohodno je da zemljište nije močvarno, glinasto i kiselo. Nakon sječe, stablo se obnavlja iz sopstvenog panja, i tako do čak sedam ciklusa eksploatacije.
Danas smo zajedno sa našim sugrađaninom Avdijom Ćatovićem obišli njegovu plantažu paulovnije koja se nalazi u Gornjim Živinicama.
Zatekli smo oko tri stotine stabala paulovnije starosti oko tri godine I impresionirala nas je visina, kao strijela pravih stabala, sa neobično velikim listovima.
Poznavaoci paulovniju nazivaju “drvetom budućnosti” upravo zbog isplativosti njenog uzgajanja.
Paulovnija se koristi za izradu nameštaja, krovne konstrukcije, muzičkih instrumenata, čamaca, dasaka za jedrenje, dijelova aviona i brodova, igračaka, lamperije i brodskog poda koji može da kisne, sauna…
Cvijet paulovnije koristi se u kozmetici i farmaciji, a kako je pun nektara, zasadi su odlični i za pčelare. Služi i za ishranu stoke, a smatra se da je kao stočna hrana hranljivija od lucerke. Ako se opalo lišće prekrije zemljom, dobije se kvalitetan humus za đubrenje.
Paulovniju zovu i fabrikom kiseonika zbog veličine i količine listova, a pretpostavlja se da jedno stablo proizvede kiseonika koliko potroši 60 ljudi. Idealna je i za pošumljavanje goleti, naročito u područjima ugroženim erozijom i krtičnim područjima sa čestim odronima i klizištima, jer korijen ide u dubinu i do 15 metara. Značajna je energetska sirovina i koristi se za proizvodnju peleta i bioetanola.
Zbog lakoće, paulovnija je našla svoje mjesto i u transportu, pa se danas palete i sanduci proizvode od ovog drveta, što transport čini znatno jeftinijim.
Možda niste znali i da Porsche i Audi koriste paulovniju za dekoraciju unutrašnjosti automobila. O njenom uzgoju postoji još zanimljivih podataka – u Kini, odakle vodi porijeklo, postoji običaj da se, kada se rodi žensko dijete, zasadi stablo paulovnije. Pred njenu udaju, stablo se siječe i od njega se pravi namještaj za miraz.
Inače, u svakom kutku imanja Avdije Ćatovića osjeti se ljubav njegova I njegove supruge prema prirodi.
Pored raznolikog živopisnog cvijeća, sezonskog voća i povrća, nađe se tu i palmino drvo stablo mandarine, smokva pa čak I neke egzotične vrste krompira, neobično velikog izdanka I krupnih listova.
Avdija se ranije bavio i uzgojem junadi, tako da ih je na svojoj farmi u Gornjim Živinciama imao oko 30.
Zbog zdravlja, prekinuo je sa tim poslom i okrenuo se uzgoju paulovnije koja mu dođe kao hobi ali donekle i komercijalni posao.
Ovaj vrijedni čovjek u svim poslovima koje je do sada radio postizao je vrhunske rezultate, a i ovaj sa paulovnijom samo potvrđuje tu neospornu činjenicu.
Jasminko Razić
