Svi želimo imati zdravo srce. No, bez obzira na to, bolesti kardiovaskularnog sustava su česte. Dobra vijest je da promjene u nekim navikama, koje su zajedničke velikom broju ljudi, mogu učiniti čuda u održavanju zdravlja kardiovaskularnog sustava i srca. Donosimo vam navike koje štete vašem srcu kao i načine pomoću kojih ćete ih izbjeći.
Gledanje televizora
Višesatno sjedenje pred televizorom može povećati rizik od nastanka srčanog udara, čak i ako svakodnevno vježbate. Naime, svakodnevna tjelovježba ne može nadomjestiti vrijeme i štetu koju činite svakodnevnim višesatnim gledanjem televizora. Naravno da povremeno opuštanje i gledanje televizora neće naškoditi, ali ukoliko to radite svakodnevno, možete povećati razinu masti i šećera u tijelu.
Prošećite povremeno, a gledanje televizora svedite na minimum. Također, osobe koje rade za računalima bi trebale s vremena na vrijeme ustati i prošetati. Primjerice, dok razgovarate na telefon, ustanite i šećite. Čak i to malo se broji.
Ignoriranje simptoma depresije
Osjećate se razdražljivo, anksiozni ste i pomalo depresivni? Sve do škodi vašem srcu. Povremeni loš dan koji vas čini loše raspoloženima neće naškoditi, ali ako ste neprestano depresivni, pod stresom i anksiozni, svakako trebate nešto poduzeti.
Svako loše raspoloženje koje traje duže razdoblje može narušiti zdravlje vašeg srca. Stručnjaci tvrde da je socijalizacija najbolje oružje protiv depresije. Dobar izbor je i razgovor s bliskom osobom koja vas razumije.
Ignoriranje hrkanja
Hrkanje može biti opasnije nego mislite. Naime, konstantno hrkanje može biti simptom apneje, poremećaja koji ometa proces disanja tijekom spavanja i može uzrokovati povišen krvni tlak. Najgore od svega je to što veliki broj ljudi ni ne zna da pati od apneje. Odrasli koji pate od apneje imaju povećani rizik od nastanka srčanih bolesti.
Ako se često budite umorni, a vaš partner se žali na vaše hrkanje, posjetite liječnika kako biste na vrijeme smanjili rizik od nastanka srčanih bolesti.
Izostavljanje zubnog konca
Iako pravi razlog još uvijek nije poznat, znanstvenici su ustanovili da postoji veza između bolesti desni i srčanih bolesti. Ako redovito ne čistite područje među zubima, vrlo lako može doći do nastanka bolesti desni. Znanstvenici vjeruju da bakterije iz usne šupljine prelaze u ostale dijelove tijela te uzrokuju upale, zbog kojih može doći do razvitka srčanih bolesti.
Četkicom ne možete očistiti područja među zubima, stoga je zubni konac neizbježan. Osim ljepših i zdravijih zubi, imat ćete manji rizik od nastanka srčanih bolesti.
Izolacija
Naravno da postoje dani kada vas okolina frustrira, iritira i teško se slažete s osobama koje su vam inače drage. Ipak, čovjek je po prirodi društveno biće. Povezivanje, razmjena mišljenja i razgovori će vaš život učiniti kvalitetnijim, a istraživanja su pokazala da su društvene osobe zdravije i da u prosjeku žive duže.
Nemojte zaboraviti na obitelj, prijatelje i poznanike. Budite u kontaktu s okolinom i upoznajte nove ljude kada god možete, ali ne zaboravite i na vrijeme koje ćete izdvojiti samo za sebe.
Pretjerana konzumacija alkohola
Istraživanja su pokazala da umjereno konzumiranje alkohola može biti dobro za srce, ali pretjerivanje može povećati razinu krvnog tlaka i kolesterola, a sve to vodi bolestima srca. Alkohol sadrži kalorije pa pretjerano konzumiranje može uzrokovati debljanje, koje je još jedna prijetnja srcu.
Stručnjaci preporučuju da muškarci ne piju više od 2 alkoholna pića dnevno. Žene ne bi smjele piti više od jednog pića dnevno, a jedno piće znači oko 350ml.
Prejedanje
Svakodnevno prejedanje uzrokuje pretilost, koja je vodeći faktor rizika nastanka srčanih bolesti. Većina ljudi konzumira namirnice bogate visokokaloričnim rafiniranim ugljikohidratima (tjestenina, bijeli kruh), a stručnjaci ističu kako te namirnice značajno povećavaju rizik od nastanka srčanih bolesti.
Jedite više puta dnevno manje obroke. Svaki dan jedite 3 glavna obroka i 2 međuobroka. Na taj način će tijelo imati ravnomjeran izvor energije. Konzumirajte cjelovite žitarice i proizvode od cjelovitih žitarica. Osim što ćete duže biti siti, smanjit ćete rizik od debljanja i nastanka srčanih bolesti.
Konzumiranje crvenog mesa
Razmišljajte o crvenom mesu kao o povremenom užitku, a ne kao o nečemu što čini vašu svakodnevnu prehranu. Crveno mesu sadrži veliku količinu zasićenih masnih kiselina i povećava rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti i raka debelog crijeva.
Češće konzumirajte ribu, piletinu i puretinu, naročito pileća ili pureća prsa. Crveno meso jedite nekoliko puta mjesečno, a ne svaki dan. Prehrana treba biti uravnotežena kako bi s vašim zdravljem bilo sve u redu.
Pušenje i pasivno pušenje
Vjerojatno ste to čuli već puno puta, ali za to postoji i razlog. Pušenje toliko šteti organizmu! Nema niti jednu pozitivnu stranu pa zašto onda ne prestanete kako biste zaštiti sebe i svoju okolinu? Pušenje povećava rizik od nastanka krvnih ugrušaka koji otežavaju protok krvi i mogu uzrokovati srčani udar.
Dobra vijest je da većina pušača želi prestati s tom navikom. Idući korak je volja i ništa drugo. Pokušajte, ako ne uspije pokušajte iznova jer ćete jednom zasigurno uspjeti. Cigareta ne može biti jača od snage volje ako se dovoljno jako potrudite.
Izbjegavanje voća i povrća
Najzdraviji tip prehrane temelji se na voću i povrću. Povećajte unos voća, povrća, orašastih plodova, cjelovitih žitarica, niskomasnih mliječnih proizvoda i proteina. Brzu hranu konzumirajte što rjeđe. Stručnjaci savjetuju da polovicu svakog obroka treba činiti voće i povrće.
Osobe koje svakodnevno konzumiraju veliku količinu voća i povrća imaju čak 20% manji rizik od nastanka srčanih bolesti i srčanog udara.
Pretjerani unos soli
Što više soli konzumirate, viša će biti razina krvnog tlaka. Sol može uzrokovati visoki krvni tlak, srčani udar, moždani udar i bolesti bubrega. Solite hranu što manje, a kao zamjenu za sol koristite začinsko bilje.
Preporučeni maksimalni dnevni unos soli je oko 2.300mg. Ako imate problema s visokim krvnim tlakom i stariji ste od 50, unosite najviše 1.500mg soli dnevno.
Jasminko Razić
