Mjesec oktobar je međunarodni mjesec prevencije karcinoma dojke.
Različitim manifestacijama i aktivnostima tokom ovog mjeseca nastoji se potaknuti i povećati svijest ženske populacije o učestalosti i težini ovog oboljenja.
Rak dojke je najčešći zloćudni tumor kod žena.
Rijetko se javlja prije 20. godine života, a najčešći je između 55. i 70. godine života.
Ova bolest prijeti sve većem broju žena, a najveći uzrok je mala informisanost i neredovni pregledi.
Karcinom dojke se može pojaviti u svakoj životnoj dobi.
Najčešći je oko i nakon menopauze.
Rizik za razvoj karcinoma dojke je češći kod osoba kod kojih postoji pozitivna porodična anamneza (rak u porodici), zatim kod žena sa ranom menarhom (prva menstruacija) i kasnom menopauzom, kod žena koje nisu rađale, kod žena koje su prvo dijete rodile nakon tridesete godine života, koje duže vrijeme koriste hormonsku terapiju, alkohol, duhan, koje su gojazne i fizički neaktivne.
Važnu ulogu u nastanku karcinoma dojke imaju i genetski (nasljedni) faktori (mutacije gena).
Osnovna klinička karakteristika ove zloćudne bolesti jeste prisustvo TUMORSKOG ČVORA koji se pojavljuje u oko 80% slučajeva.
U zavisnosti koja anatomska struktura unutar dojke je zahvaćena, tumor može uzrokovati UVLAČENJE KOŽE ili FIKSIRANJE (priljepljivanje) dijela dojke za prednji zid grudnog koša.
U manjem broju slučajeva bolest se može manifestovati POJAVOM SEKRETA (iscjedka) iz dojke, pojavom CRVENILA na bradavici ili KRVAVIM ISCJEDKOM iz dojke.
Rak dojke se širi u okolne strukture te najčešće metastazira u limfne čvorove pazušne regije.
Prva faza samopregleda je vizualizacija (promatranje dojki).
Svucite se do pasa i stanite pred ogledalo.
Ruke pustite niz tijelo i posmatrajte se u ogledalu.
Posmatrajte dojke i područje oko njih.
Obratite pažnju na slijedeće elemete:
Da li postoje promjene u veličini i obliku dojki?
Postoje li otekline ili zadebljanja na dojkama?
Postoji li promjena boje (crvenilo na jednoj ili odbje dojke)?
Pozicija bradavica, da li su uvućene ?
Kakve su boje bradavice (ujednačene ili različite)?
Karakteristike kože dojke, da li je koža glatka ili nalik na koru naranče
PRED OGLEDALOM: podignite desnu ruku kao da želite nešto dohvatiti. Posmatrajte da li se dojka ponaša kao prije kada podižete ruku (pozicija, pomicanje dojke, zatezanje kože). Identičnu kontrolu obavite podižući lijevu ruku. Naredni korak: podići obje ruke i spustiti ih iza potiljka kao kada radite vježbe za trbušne mišiće. Lagano se pomjerajte na lijevu odnosno desnu stranu i posmatrajte postoje li bilo kakve promjene na dojkama, pazušnim jamama ili u području iznad ili ispod ključne kosti. Ruke osloniti na bokove i blago se nagnite prema naprijed. Osjetićete kako se prsni mišići lagano napinju. Posmatrajte da li se koža nabire, da li je glatka ili poput kore narače, ima li promjena u boji kože?
Za pravilan pregled dojki potrebno je da ispužite dlan pa unutrašnjom stranom kažiprsta, srednjeg prsta i prstenjaka prelazite preko dojke. Pomenuti prsti trebaju biti međusobno zbijeni da se nebi između njih „provukla“ eventualna kvržica. Kružnim pokretima u smijeru kazaljeka na satu palapirati (opipavati) dojku. Početi od vanjskog dijela prema bradavici. Nastaviti opisanim pokretima dok ne pregledate cijelu dojku. Važno je maksimalno poboljšati kontak između prstiju i kože dojke. Zbog toga se dojka nikada ne pipa na „suho“. Ako se tuširate prije palpacije namažite dojku gelom za tuširanje. Ako niste u kupaonici, prije pregleda namažite dojku sa uljem ili mlijekom za tijelo. Važno je da pregledate obje dojke i njihovu okolinu kao i područje pazušnih jama. Na svakom dijelu dojke napravite tri kružna pokreta različitog intenziteta: slab, umjeren i nešto jači pritisak. Pregled dojke obavite u ležećem i stojećem položaju. U ležećem položaju: Lezite na leđa, pod grudni koš na strani dojke koju želite pregledati stavite jastučić ili nesto slično. Ruku na strani dojke koju pregledate pomjerite iza glave. Suprotnom rukom ispipajte tkivo dojke kako je navedeno prethodno. Pregled u stojećem položaju: Stavite ruku na strani dojke koju želite pregledate iza potiljka i suprotnom rukom pregledajte dojku prema navedenim uputama. Na kraju pregledajte bradavice, posmatrajte da li ima promjene boje baradavica, zatim stisnite prstima baradavice i provjerite imali sekreta, odnosno ako je prisutan kakve je prirode. Bitno je da samopregled obavite u obje pozicije (stojeći i ležeći). Neke promjene se lakše uočavaju u stojećem, a opet druge promjene u ležećem položaju. Na ovaj način možete prikupiti više informacija. Ako otkrijete bilo kakvu promjenu, ne paničiti, potražiti savjet i pomoć ljekara. NAPOMENA: samopregled nije zamjena za kliniči pregled!!!
Palpacija je najvažnija metoda kliničkog pregleda. Dojke se palpiraju u stojećem, sjedećem i ležećem položaju. Ovim pregledom se određuje veličina, oblik, površina i konzistencija (tvrdoća), ograničenost prema okolini i lokalizacija promjene. Pregled obuhvata i palpaciju limfnih čvorova u pazušnim jamama, u području iznad i ispod ključne kosti i poređenje sa pomenutim regijama na suprotnoj strani tijela.
Osnovna uloga mamografije jeste okrivanje tumora u dojci te drugih tipičnih struktura za rak dojke (npr. mikrokalcifikati). Mamografija služi i u diferencijalnoj dijagnostici različitih procesa u dojci. Senzitivnost i specifičnost mamografije u dijagnostici raka dojke iznosi oko 85%, a povećava se sa starošću pacijentice. Mamografija omogućava otkrivanje promjena manjih od 1 cm, kao i prepoznavanja nespecifičnih znakova postojanja karcinoma. Mamografija je suverena metoda u skriningu raka dojke kod žena bez simptoma bolesti( asimptomatskih žena).
Ultrazvučni pregled je komplementaran mamografiji. Ova dva pregleda se nadopunjuju i zajedno daju veću specifičnost i senzitivnost u dijagnostici karcinoma dojke. Ultrazvučna pretraga se počinje u ranijoj dobi primjenjivati, a predstavlja metodu izbora kod ciljane biopsije dojke. U dijagnostici se upotrebljavaju crno bijele i color Doppler tehnike kao i multidimenzionalni prikazi, što zajedno daju vecu dijagnostičku tačnost.
Jasminko Razić
