Svečano otvaranje radova na zgradi predsjedništva BiH obavljeno je 19. marta 1884. godine i radovi su tekli po planu tačno dvije godine. Zgrada je otvorena 1886. godine.
Zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine projektovao je arhitekta Josip Vancaš. Vancaš se odlučio fasadu zgrade uraditi u stilu firentinske rane renesanse. Zgrada zahvata prostor od 70 metara dužine i 65 metara širine, sa ukupnom površinom od 3.082 metara kvadratnih i sa ukupno 203 prostorije.U prizemlju je svojevremeno bio predviđen smještaj za oficire, stražu i portire, zatim banke, odjeljenja šumarstva, katastarski arhiv, Zemaljsku kasu, ekonomat i stanove za čuvare. Na prvom spratu smješten je Svečani salon visine 2 sprata, a na drugom spratu predviđen je bio smještaj za ostala četiri odjeljenja Vlade, Vrhovnog suda, Duhanskog inspektorata, Računskog departamana i Rudarskog satništva.
U zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine do 1941. godine bilo je sjedište Drinske banovine, od 1945. godine sjedište Predsjedništva Vlade Bosne i Hercegovine, Izvršnog vijeća Skupštine Bosne i Hercegovine , a od 1974. godine sjedište Predsjedništva Socijalističke Republike BiH. Tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine u zgradi je djelovalo Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine i najvažniji dio komandnih struktura Armije Bosne i Hercegovine. Nakon rata izvršena je djelimična sanacija unutrašnjosti i fasade, jer je zgrada pretrpila znatna oštećenja u borbenim dejstvima. Konstituisanjem prvog saziva Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u oktobru 1996. godine, nastavljen je kontinuitet boravka članova kolektivnog šefa države u ovoj zgradi. Sada su u njoj smješteni kabineti bošnjačkog, srpskog i hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kabineti Predsjednika i Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, kao i neka vladina ministarstva i državne ustanove. U prizemlju zgrade smješten je Arhiv Bosne i Hercegovine.
Jasminko Razić
