Ove godine vremenske (ne)prilike dokazale su koliko zapravo poljoprivredni i radovi u bašči zavise od vremena. Taman kada su svi pomislili da je zimi došao kraj, nakon visokih temperatura, mraz, snijeg i niske temperature krajem marta nanijele su veliku štetu biljkama. To je pouka da sa sadnjom i sjetvom na niskim temperaturama osjetljivih kultura treba biti veoma oprezan.
U maju se hvata “posljednji voz” za završetak proljetne pripreme zemljišta. U bašči se u ovom period, prekopava zemljište i posipa se stajsko đubrivo ili kompost. Zatim ide formiranje gredica. Ukoliko vam trebaju gredice za povrće, neka neka budu široke 120 cm, dok bi razmak između staza trebao biti od 30 cm. Ovo su idealne dimenzije, jer omogućuju obradu gredica sa obje strane. Gredice ne bi trebalo uzdizati, kako to obično pogrešno rade mnogi početnici. Naime, na uzdignutim gredicama zemlja se brže isušuje, pa biljke trpe sušu, odnosno tada se moraju češće zalivati. Uzdignute gredice imaju svrhu samo na vlažnom zemljištu.
Ako je suditi po dugoročnoj prognozi, majske srednje dnevne temperature i količine padavina bit će u granicama višegodišnjeg prosjeka. Srednja minimalna temperatura zraka u maju imat će vrijednosti u granicama višegodišnjeg prosjeka, pri čemu će njena vrijednost u prosjeku biti viša za oko 0.5ºC u odnosu na višegodišnji proskek. To znači da će se zemljište postepeno grijati, što je dobar razlog da se započne sa sjetvom kultura koje nisu toliko osetljive na mraz, a klijaju u toplom tlu. Riječ je o: mrkvi, peršunu, pastrnjaku, celeru, rotkvicama, cvekli, zelenoj salati i blitvi. Taman kada ove biljke izniknu, bit će i toplije vrijeme, pa će one i brže napredovati.
Sa sadnjom rasada osjetljivih povrtarskih kultura trebalo bi se pričekato, pošto im niske noćne temperature ne odgovaraju, a mogle bi im čak i naškoditi, Tu spadaju: paprika, paradajz, patlidžan, krastavci, tikvice.
Ukoliko odlučite ipak posijati na otvorenom prostoru krastavce, tikvice ili mahune, primjenite agrofoliju, kojom ćete u kritičnom periodu pokriti te osjetljive biljke. Za krompir važi isto, jer kada nikne, veoma je osjetljiv na mraz.
Uveliko je u prodaji rasad jednogodišnjeg sezonskog cvijeća. Ukoliko želite da vam uspije, najbolje bi bilo da ga sadite na otvorenom tek poslije 15. maja. Nestrpljivi ljubitelji cvijeća žele što pre imati šarene i cjvetne vrtove ili balkone i terase, pa ukoliko ga želite ranijezasaditi, budite oprezni, jer ako “udari” kasni mraz, cvijeće treba zaštiti ili unijeti u toplije prostorije.
U maju se mogu sijati kadifice, lijepe kate, dalija i druge vrste, a mogu se posaditi i lukovice gladiola, dalija, ljiljana.
Maj je idealan mesec za podizanje novog travnjaka, kako sjetvom tako i travnim busom. Zemljište treba temeljno pripremiti i usitniti. Sije se 25 do 50 grama sjemena parkovske travne smjese po metru kvadratnom. Nakon što ste posijjali travu, sjeme se plitko izgrablja u tlo i povalja valjkom ili lopatom potisne u tlo. Kada sjeme nikne, ili kada postavite travni busen, a ukoliko nastupi suša, trebalo bi svakodnevno zalivati, pošto su tek iznikle trave veoma osjetljive na sušu.
I kada je voćnjak u pitanju, u maju i dalje traje obrada zemljišta. U ovom period bi trebalo prorijediti plodove voćaka i ukloniti mladare u novijim zasadima. Ovo je i idealan mjesec za kalemljenje i čisćenje podloga. A počinje i prva berba jagode, višnje i trešnje.
Jasminko Razić
