Poljoprivrednici općine Živinice danas su imali priliku prisustvovati predavanju na temu proizvodnje jagodastog voća, sa fokusom na visokožbunastu borovnicu.
Stručnjaci sa Poljoprivrednog instituta iz Čačka govorili su o mogućnostima i načinu uzgoja borovnice na našim prostorima.
dr.Aleksandar Leposavić istakao je da je jedan od najvećih problema kod uzgoja borovnice jeste što poljoprivrednici zasade proizvod pa tek onda vrše pirpremu zemljišta.
Sa pripremom zemljišta trebalo bi krenuti godinu do dvije dana prije sadnje, kako bi se povećao sadržaj organske materije u zemljištu, uskladila kiselost zemljišta (ukoliko je to potrebno), eliminisali problemi sa korovom i obezbjedili odgovarajući sadni kanali. Kod organske proizvodnje, sa suzbijanjem korova treba početi 2–3 godine prije sadnje, uz kombinovanje sadnje površinskih ujseva i obrade zemljišta.
Borovnica najbolje rađa na visoko propustljivoj, pejskovitoj ilovači čiji sadržaj organske materije iznosi najmanje 3,0%, i čija se kiselost (pH) kreće između 4,2–4,8.
Većina sorti borovnice mogu se plasirati kako u svježem tako i smrznutom stanju, ili se mogu prerađivati u žele, sok, ili se mogu koristiti kao stone sorte. Borovnica se može prilagoditi za uzgajanje na površinama različitih veličina, s obzirom na to da se može obrađivati ručno, a može se održavati i uz primjenu mehanizacije. Uopšteno govoreći, kod uzgoja borovnice nailazi se na izvjestan broj ozbiljnijih problema u vezi sa štetočinama koje se mogu suzbiti integralnim pristupom, kao i optimalnom primjenom hemijskih sredstava. U poređenju sa mnogim drugim voćnim vrstama, zasad borovnice može imati višedecenijski vijek trajanja, uz niske troškove održavanja. Borovnica se dobro prilagođava organskom okruženju kada se koristi sadni materijal ispravnog zdravstvenog stanja.
Ovo su samo neke od preporuka koje su naši poljoprivrednici mogli danas čuti na predavanju.
Novinar/Merisa Mujčinović/
