Za razliku od jezika Zapadne Evrope koji koriste nazive mjeseci latinskog porijekla, u mnogim slavenskim jezicima nazivi mjeseci imaju slavensko porijeklo.
Međutim, imena mjeseci u slavenskim jezicima ne pišu se isto, a u nekim jezicima su čak nazivi mjeseca pomaknuti za jedan u unaprijed.
Ukrajinski, bjeloruski, poljski, češki i hrvatski jezici koriste slavenske nazive.
Bugarski, makedonski i slovenski jezik u osnovi koriste međunarodne (latinske) nazive, iako (u svojstvu zastarjelih) koriste se i slavenski.
Gornjolužički jezik ima vlastite nazive, različite od slavenskih, ali preovladava upotreba međunarodnih, latinskih naziva.
Službeno se ne upotrebljavaju slavenski nazivi mjeseci u srpskom, ruskom i slovačkom jeziku.
U litvanskom jeziku sačuvali su se baltijski nazivi mjeseci. Dio tih naziva se često podudara sa slavenskim, i zbog toga se može pretpostaviti[ da nazivi potječu još iz vremena baltoslavenskog jedinstva.
Novembar
- Ruski: грудень
- Ukrajinski: листопад
- Bjeloruski: лістапад
- Poljski: listopad
- Češki: listopad
- Slovenski: listopad
- Litvanski: lapkritis, ( lapas list” + kristi – “padati”)
- Bugarski: груден
- Hrvatski: studeni
- Makedonski: студен
Jasminko Razić
