Stećci su jedinstveno kulturno dobro koje je
vezano najvećim dijelom za Bosnu i
Hercegovinu, ali i za susjedne zemlje. Ovo
kulturno dobro, koje u kulturnoj historiji
BiH zauzima posebno mjesto, ne samo
svojim brojem, već i svojom originalnošću i
autentiĉnošću. Poznato je da se na teritoriji
BiH nalazi 90 odsto od ukupnog broja ovih
nadgrobnih spomenika, a realne su procjene
da ih je u srednjem vijeku moralo biti
daleko više i da brojni primjeri cijele
nekropole nisu saĉuvani. U kulturološkom
smislu prostor na kojem se nalaze stećci bio
je, u vremenu njihovog nastajanja, u
znatnoj mjeri jedinstven. Epitafi na
stećcima pisani su pismom bosanĉica, bilo
da se radi o stećcima u BiH ili o stećcima u
ostalim zemljama, o kojima je ovdje rijeĉ.
Jezik i pismo su ono što ujedinjuje stećke i
veţe ih u jednu cjelinu. Stećak je
najznaĉajniji kulturni spomenik
srednjovekovne bosanske drţave, reklo bi
se njen kulturni biser. Od saĉuvanih
stećaka, najveći broj je na tlu BiH.
Ono što je Kineski zid za Kinu, to su stećci za
Bosnu i Hercegovinu. Stećci, kao vrijedni
ostaci kulturne baštine srednjeg vijeka, za
BiH i region su ono što je za Kinu Kineski
zid. Njihovim oĉuvanjem, kroz razne
oblike, zaštitnih i dokumentacijskih radova,
te istraţivanje, popularizacija i prezentacija,
doprinos su obogaćivanju turistiĉkih
potencijala, ne samo BiH nego i regiona.
Stećci mogu otvoriti nova turistiĉka vrata.
Zemlje Zapadnog Balkana (BiH, Crna
Gora, Srbija, Hrvatska) mogu turistiĉkom
trţištu ponuditi nove turistiĉke proizvode
kao što su: ,,Dani stećaka‟‟, ,,Ĉas historije
stećaka‟‟, ,,Stazama stećaka‟‟, ,,Izloţbe
fotografija stećaka‟‟, ,,Likovna umjetnost
stećaka” , ,,Epitafi – knjiţevnost stećaka”.
Ovi turistiĉki proizvodi mogu biti
realizovani na turistiĉkim trţištima u svim
zemljama Balkana, EU-e i svijeta.
Jasminko Razić
