Svjetski dan komaraca, World Mosquito Day, obilježava se 20. kolovoza. Toga dana 1897. godine dogodilo se značajno otkriće, britanski liječnik Ronald Ross otkrio je da ženke komaraca roda Anopheles prenose uzročnika malarije među ljudima. Kako bi ovaj povijesni trenutak bio trajno zabilježen, utemeljen je Svjetski dan komaraca koji se u svijetu obilježava svake godine.
Komarci su prvi na ljestvici najsmrtonosnijih životinja na svijetu. U svijetu prenose brojne zarazne bolesti: malarija, dengue, žuta groznica, chikungunya, Zika virusna infekcija, West Nile i Usutu virusna infekcija te drugi encefalitisi i bolesti. Danas, više od 125 godina nakon navedenog otkrića, zbog bolesti koje prenose komarci u svijetu godišnje umre približno milijun ljudi, a zarazi ih se približno 700 milijuna – gotovo svaka deseta osoba na planeti.
Tijekom posljednjih godina na području Europe (i Hrvatske) iz godine u godinu sve je veći broj slučajeva bolesti koje prenose komarci. Najčešće bolesti su infekcija virusom Zapadnog Nila (West Nile, WN) i Usutu virusna infekcija (USUV). Uzročnike ovih bolesti prenosi domaći komarac Culex pipiens, vrsta koja nam najčešće noću ometa san. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (European Centre for Disease Prevention and Control, ECDC), tijekom 2024. godine do 14. kolovoza na području Europe zabilježen je 151 slučaj WN infekcije u ljudi. Virusi WN i USUV su podrijetlom tropski virusi s područja Afrike, no tijekom nekoliko proteklih desetljeća preneseni su na područje Europe gdje su sada stalno prisutni.
Osim navedenih bolesti, na području južne i jugoistočne Europe tijekom protekla dva desetljeća zabilježeni su desetci manjih i većih epidemija denge i chikungunya virusnih infekcija. Ove bolesti su bolesti tropskih i suptropskih područja i nisu autohtono prisutne na području Europe, no nakon dolaska putnika zaraženog denge ili chikungunya virusom, moguć je prijenos virusa sa zaražene osobe na lokalno stanovništvo, ako je na tom području prisutan komarac vektor virusa. Vrsta komarca kompetentna za prijenos ovih virusa na području Europe je Aedes albopictus, tigrasti komarac. Prema podacima ECDC, tijekom 2023. godine u Europi je zabilježen najveći broj autohtonih slučajeva dengue do sada tijekom jedne godine, ukupno 130 (Italija 82, Francuska 45 i Španjolska 3).
Važno je osvijestiti da sve veći broj putovanja na globalnoj razini donosi veći rizik unosa tropskih bolesti na naše područje. Klimatske promjene, globalizacija i urbanizacija ubrzavaju pojavu i širenje novih i/ili već udomaćenih invazivnih vrsta komaraca, čime se povećava rizik za pojavu bolesti koje one mogu prenositi.
Svjetski dan komaraca je prigoda da osvijestimo važnost prisutnosti komaraca oko nas, tih malih napasnih bića koja nam ometaju miran život, k tome nam mogu prenijeti uzročnike bolesti.
Na visokim ljetnim temperaturama za potpuni razvojni ciklus komarca, od jaja do odrasle jedinke, potrebno je svega nekoliko dana (četiri do pet). Stoga se razvoj urbanih vrsta komaraca (najčešće su Ae. albopictus i Cx. pipiens) događa stalno i svuda oko nas, u većim i manjim nakupinama vode.
Svjetski dan komaraca je prilika da se prisjetimo tri osnovna koraka u borbi protiv komaraca:
1. Spriječimo razvoj komaraca: potrebno je pregledati dvorište i vrt, ukloniti vodu koja može postati ili je već postala leglo komaraca.
2. Zaštitimo se od komaraca
- Koristiti repelente – sredstva koja odbijaju komarce. Među djelotvornim aktivnim tvarima u repelentima nalaze se DEET (NN-dietil-metatoluamid, 20-50%) i icaridin. Potrebno je pridržavati se uputa za korištenje repelenata.
- Pri boravku u području u kojem su komarci brojni nositi prikladnu odjeću svijetlih boja, dugih rukava i duge hlače.
- Zaštititi prozore i vrata mrežama za kukce i zavjesama, postaviti mreže iznad kreveta i dječjih kolica.
- Cijepljenjem se možemo zaštititi od nekih bolesti koje prenose komarci.
/J.R./
