8. novembra 1885. godine, njemački profesor fizike Wilhelm Roentgen slučajno je naišao na zaista otkriće.
Dok je profesor izvodio eksperiment s elektronima, primijetio je da je užareno zeleno svjetlo prošlo kroz komad crnog kartona koji je stavio preko staklene cijevi i da je svjetlost utisnula sjene na obližnji objekt.
Nije znao šta su to čudni zraci, pa ih je nazvao “rendgenskim zrakama”.
Nakon mnogo sedmica usavršavanja tehnologije, testirao ju je na ruci svoje supruge, otkrivajući kosti iznutra (i njezin vjenčani prsten).
Bila je to prva rendgenska slika na svijetu.
Još od Roentgenovog otkrića, radiografi i radiolozi su koristili rendgenske zrake i novije vrste medicinskog snimanja, poput magnetske rezonancije (MRI) i kompjuterizovane tomografije (CT skeniranja), da bi pogledali tijela ljudi koji su ozlijeđeni ili bolesni.
Iako su radiografi i radiolozi medicinski stručnjaci obučeni za medicinu snimanja, radiolozi su lekari koji su se specijalizirali za određene vrste medicine.
Medicinsko snimanje dovelo je do drastičnih poboljšanja u ljudskom zdravlju, ali može biti opasno.
Velike doze zračenja mogu uzrokovati zdravstvene probleme, od gubitka kose do raka, zbog čega su stručnjaci obučeni da primenjuju zračenje u malim količinama i preduzimaju mere predostrožnosti kako bi zaštitili svoje pacijente.
Na primjer, kada vam zubar stavi tešku olovnu pregaču prije snimanja zuba, to je zaštita vašeg tijela od zračenja koje vam potencijalno može naštetiti.
Jasminko Razić
