Svjetski dan srca 29. septembar obilježava se svake godine sa ciljem podizanja svjesnosti ljudi širom svijeta o kardiovaskularnim bolestima (među kojima su i moždani i srčani udar) koje su vodeći uzroci smrti i invaliditeta u svijetu. Ove godine Svjetski dan srca obilježava se sa sloganom KORISTI❤UPOZNAJ❤. Svjetska kardiološka federacija putem ovog slogana šalje poruku da je potrebno da koristimo srce i upoznamo srce odnosno da povećamo znanje o zdravlju srca, upoznamo faktore rizika vezane za zdravlje srca, da ih preveniramo i držimo pod kontrolom.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su grupa oboljenja koja zahvaćaju srce ili krvne sudove (vene i arterije). Rizik obolijevanja od KVB vezan je za kombinaciju socio-ekonomskih, bihevioralnih i okolišnih faktora rizika, uključujući visok krvni pritisak, nezdravu ishranu, visok holesterol, dijabetes, zagađenje zraka, gojaznost, upotrebu duhana, bolesti bubrega, fizičku neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola i stres. Pozitivna anamneza na kardiovaskularne bolesti u porodici, etničko porijeklo, spol i godine također mogu uticati na rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) uzrokuju više od 20,5 miliona smrtnih slučajeva svake godine u svijetu. Procjenjuje se da je 80% kardiovaskularnih bolesti, uključujući bolesti srca i moždani udar, moguće spriječiti. U Kantonu Sarajevo u periodu od 2018. do 2022. godine registrovano je 10.665 umrlih od kardiovaskularnih bolesti i vodeći su uzrok smrti u svih pet navedenih godina.
Glavni elementi prevencije KVB-a su zdrava ishrana, fizička aktivnost, izbjegavanje duhana i alkohola, te „poznavanje svojih brojeva“ odnosno svog zdravstvenog stanja kroz redovitu kontrolu.
Smrt od KVB se javlja prerano kod osoba mlađih od 70 godina, 85% smrti od KVB se dešava zbog infarkta i moždanog udara, a >75% smrtnih slučajeva od KVB javljaju se u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Mnogo je faktora rizika povezanih sa srčanim oboljenjima i moždanim udarom. Neki faktori rizika, poput porodične anamneze, ne mogu se modifikovati, dok se drugi, poput visokog krvnog pritiska, mogu modifikovati kroz intervencije vezane za način života i liječenje. Milioni ljudi širom svijeta bore se da kontrolišu faktore rizika koji dovode do kardiovaskularnih bolesti, a istovremeno milioni ljudi u svijetu nisu svjesni svojih rizika. Mnogi ljudi u svijetu ali i našoj zemlji ne znaju da imaju visok nivo šećera u krvi, visok krvni pritisak, visok nivo holesterola u krvi, niti su svjesni da su pod visokim rizikom za obolijevanje od KVB.
Usvajanje zdravih životnih stilova (zdrava i uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost nepušenje, izbjegavanje alkohola, održavanje zdrave tjelesne težine) ima pozitivan utjecaj na smanjenje faktora rizika za nastanak i razvoj kardiovaskularnih bolesti, kao što su povišen krvni pritisak, masnoće u krvi i dijabetes.
Zdrava i uravnotežena ishrana ❤
Zdrava, uravnotežena ishrana je ključna za održavanje zdravog srca i vaskularnog sistema. Zdrava ishrana treba da uključuje širok izbor neprerađenih i svježih namirnica, uključujući dosta voća i povrća (najmanje pet porcija svaki dan), integralne žitarice, orašaste plodove i hranu sa niskim sadržajem zasićenih masti, šećera i soli. Posebno je važno izbjegavati prerađenu hranu, koja često sadrži visok nivo soli, te unositi dovoljne količine vode.
Redovna fizička aktivnost❤
Za poboljšanje i održavanje zdravlja potrebno je samo 30 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta, pet dana u sedmici. Odrasli (18-65 godina) i stariji (65+) treba da imaju za cilj najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta, ili najmanje 75 minuta fizičke aktivnosti visokog intenziteta, svake sedmice. Djeca i adolescenti bi trebali raditi najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta svaki dan.
Pokušajte da vježbanje postane redovni dio vašeg života: koristite stepenice umjesto lifta, izađite iz autobusa nekoliko stanica ranije i pješačite ostatak puta. Biti aktivan je i odličan način da se oslobodite stresa i kontrolišete svoju težinu, što su i faktori rizika za kardiovaskularne bolesti.
IZBJEGAVAJTE UPOTREBU DUHANA❤
Ako prestanete pušiti, rizik od koronarne bolesti srca će se prepoloviti u roku od godinu dana i vremenom će se vratiti na normalan nivo. Izbjegavajte okruženja puna dima: izlaganje pasivnom dimu značajno povećava rizik od srčanog udara. Svi oblici duhana su štetni i ne postoji siguran nivo izloženosti duhanu.
IZBJEGAVAJTE ALKOHOL❤
Kao i kod duhana, ne postoji sigurna količina za pijenje alkohola, a štetni efekti alkohola daleko nadmašuju sve potencijalne zaštitne koristi. Čak i oni koji umjereno piju primjećuju zdravstvene prednosti kada prestanu piti alkohol.
ODRŽAVANJE ZDRAVE TJELESNE TEŽINE❤
Smanjenje rizika od prekomjerne težine i gojaznosti obično uključuje smanjenje kalorija koje se unose iz masti i šećera, povećanje udjela dnevnog unosa voća, povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova i redovno vježbanje.
REDOVNE KONTROLE❤
Redovna provjera krvnog pritiska, nivoa holesterola i šećera u krvi važna je za utvrđivanje i kontrolu rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
???? Visok krvni pritisak, ili hipertenzija, jedan je od najvećih uzroka srčanog i moždanog udara. Obično nema simptome, pa je važno redovno ga kontrolirati i, ako je potrebno, poduzeti potrebne mjere za njegovo smanjenje, koje mogu uključivati promjene u ishrani, povećanu fizičku aktivnost i uzimanje lijekova.
???? Visok nivo holesterola u krvi također povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčane i moždane udare. Holesterol u krvi se normalno može kontrolisati zdravom ishranom i, ako je potrebno, odgovarajućim lijekovima.
???? Visoki šećer u krvi, ili hiperglikemija, čest je problem za osobe sa dijabetesom. Viši nivoi šećera u krvi povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara, stoga je važna redovna kontrola te poduzimanje svih potrebnih mjera za kontrolu šećera u krvi.
Individualni izbori životnog stila imaju ogromnu ulogu u prevenciji nastanka KVB, vlade i kreatori politika prevencije i zdravlja u zajednici također igraju važnu ulogu u osiguranju da ljudi imaju pristup alatima koji su im potrebni za zdrav život, uključujući čist zrak, pristupačnu zdravu hranu i dobro planirane urbane prostore koji ohrabruju aktivan stil života. Uloga vlada i kreatora politika je ključna kada je u pitanju primordijalna prevencija koja se fokusira na sprječavanje razvoja samih faktora rizika.
Zdravstvene politike koje stvaraju okruženja u kojima su zdravi izbori ne samo dostupni, već i pristupačni, od suštinskog su značaja za motivaciju ljudi da usvoje i održe zdravije stilove života.
IZVOR:
https://world-heart-federation.org/world-heart-day/about-whd/world-heart-day-2023/
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cardiovascular-diseases-(cvds)
Jasminko Razić
