Priluk je mjesto na krajnjem zapadnom dijelu općine Živinice, a poznat je po Staroj drvenoj džamiji koja se nalazi unutar harema, u spokojnoj tišini i hladovini hrastove šume.
Unutar harema nalaze se i nišani koji svjedoče o 283 godine postojanja ovog vjerskog objekta.
Na području Živinica ovo je najstarija džamija poslije one u Džebarima, koja je izgrađena 1463. godine, u vrijeme Sultana Mehmeda Fatiha.
Kada je u pitanju historijat, odnosno graditelji džamije i njeni vakifi, šejh Hasan i šejh Mustafa, sagradili su ovu džamiju, kako se kaže u pisanim dokumentima, 1735. odnosno 1736. godine.
Kroz arhivske dokumente i istraživanja, identificirani su šejh Hasan kao kapetan Tuzlanske kapetanije i šejh Mustafa kao vojni efendija, šejh iz tuzlanske tvrđave.
Nije poznat način njene gradnje, odnosno, ne zna se na koji način i odakle su graditelji dovlačili drvo, ali sama činjenica da džamija na istom mjestu stoji blizu tri stoljeća, govori o kvaliteti njene gradnje.
Usljed dotrajalosti materijala na objektu, lokalno je stanovništvo više puta popravljalo džamiju.
Tako je 1927. godine izvršena zamjena krovnog pokrivača od drvene šindre i postavljen je crijep, a i prije 40-ak godina također je vršena rekonstrukcija određenih djelova objekta.
Zasigurno se može reći da Stara džamija u Priluku predstavlja remek-djelo domaćeg graditeljstva i neprocjenjivo kulturno i historijsko blago te ima nemjerljiv značaj kako za Medžlis Islamske zajednice Živinice, tako i za općinu Živinice, mještane džemata Priluk, ali isto i za kulturu cijele Bosne i Hercegovine.
Pored toga što je okupljala i okuplja vjernike muslimane, okuplja i sve druge koji je žele obići i posjetiti.
Džamiju prvi put spominje Madžida Bećirbegović u djelu ˝Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini˝, a dr. Suadin Strašević je nakon toga napisao knjigu ˝Stara džamija u Priluku˝.
Vršeći rekonstrukcije i prilikom obnavljanja naročito se pazilo da džamija sačuva svoj prvobitni oblik, a ona danas ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.
Nakon inicijative dr. Suadina Straševića i nakon prikupljanja dokumentacije, Stara džamija u Priluku proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 8. novembra 2013. i dobrom od najveće vrijednosti.
U rukopisu hadži Muharema efendije Abdihodžića, koji je bio jedan od imama ove džamije, koji je nastao 1978. on je spomenuo imena imama Stare džamije, ukupno njih 12 do 1978. godine.
Kako je u prošlosti Stara džamija u Priluku bila jedina u mjestu i okolini, vjernici su petkom i za bajrame znali dolaziti na konjima ili pješačiti i po desetak kilometara kako bi obavili molitvu.
U funkciji je bila sve do 1998. godine i u njoj se obavaljalo svih pet vakata namaza, džume i bajram-namazi.
U Staroj džamiji još uvijek svakog petka, pogotovo starije džematlije, gledaju da klanjaju barem po dva rekata nafile-namaza, kako ona ne bi otišla u zaborav.
Jasminko Razić
Photo by Elvedina Razić
