Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini održani su 18. novembra 1990. godine, dok je drugi krug za izbor zastupnika u Dom naroda održan 2. decembra.
Ovo su bili prvi višestranački izbori u SR Bosni i Hercegovini.
Osim izbora za članove Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, održani su i izbori za Skupštinu Socijalističke republike Bosne i Hercegovine.
Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu.
Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.
Prosječan odaziv glasača je bio 77,83% od ukupnog broja registrovanih.
Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15.
Uvjerljivom većinom pobijedile su SDA, SDS i HDZ sa 84% poslaničkih mandata u republičkom parlamentu, 75,5% odborničkih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% odborničkih mandata u Skupštini grada Sarajeva.
Na listama za članove Predsjedništva trebalo je izabrati 7 članova, po dva iz reda Srba, Hrvata i Muslimana i jedan iz reda ostalih.
Glasati se moglo za kandidate sa svake od četiri liste.
Članovi Predsjedništva postaju Fikret Abdić, Alija Izetbegović, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Stjepan Kljujić, Franjo Boras i Ejup Ganić (kao Jugosloven).
Na osnovu takvih izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine.
Prema dogovoru nacionalnih stranaka u BiH, Predsjednik republike je postao Alija Izetbegović (SDA), predsjednik skupštine Momčilo Krajišnik (SDS) a predsjednik vlade Jure Pelivan (HDZ BiH).
Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja.
To je bilo vrijeme disolucije Jugoslavije i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize.
Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, ratna djelovanja koja su se već uveliko događala u Hrvatskoj prenesena su u Bosnu i Hercegovinu.
Jasminko Razić