Kraj maja svake godine bolno je sjećanje za sve Bošnjake iz Prijedora koji su prošli torturu 1992. godine.
Bošnjacima je bilo naređeno da ispred kuća istaknu bijele čaršafe, kako bi zločinci svoja zlodjela lakše mogli sprovesti. Tako se 31. maj već nekoliko godina obilježava kao Dan bijelih traka i sjećanje na stradanje Prijedorčana.
Dan bijelih traka, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih Prijedorčana, obilježava se u Prijedoru gdje okupljeni odaju počast ubijenim građanima tog grada i pozivaju na rješavanje pitanja izgradnje spomenika za 102 ubijene djece.
Obilježavanje nesrpskog stanovništva bijelim trakama u Prijedoru nije bio početak zločina, ubistava, mučenja i progona. Sve to još ranije se počelo dešavati, ali su bijele trake bile vrhunac zločinačkih namjera.
Srpske snage su 31. maja 1992. godine naredile putem javnog glasila da svo nesrpsko stanovništvo okači na svoje kuće bijele čaršafe, a da na ruke vežu bijele trake. Na ovaj dan je osnovan i logor Omarska, kroz koji je prošlo više od 3.300 zatvorenika.
U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Trnopolje i Omarska, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, djece i žena nesrpske nacionalnosti.
Početak obilježavanja Dana bijelih traka skrenuo je pažnju i u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine na razmjere zločina počinjenog na tom području. I tu je poseban značaj ovog simbola, jer se Dan bijelih traka obilježava u brojnim drugim gradovima u BiH, ali i u svijetu.
Dan bijelih traka je nešto što je prepoznato kao važan simbol koji treba podsjećati na monstruozna ubistva i stradanje nesrpskog stanovništva u Prijedoru i okolini. Bijele trake su simbol koji je 1992. godine vodio u smrt.
