Svjetska zdravstvena organizacija u periodu od 2017. do 2025. godine fokusirala se na poboljšanje života osoba sa demencijom, te kroz svoj rad i različitim aktivnostima utječu na razvijanje i podizanje svijesti o Alzheimerovoj bolesti.
Svjetski mjesec Alzheimerove bolesti i Svjetski dan Alzheimerove bolesti koordinira Alzheimer’s Disease International (ADI). ADI i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokrenuli su Svjetski dan Alzheimerove bolesti 21. septembra 1994.
Svjetski mjesec Alzheimerove bolesti uslijedio je šesnaest godina kasnije, s prvom kampanjom podizanja svijesti provedenom 2010. u 12 zemalja.
Preko 55 miliona ljudi u svijetu oboljelo je od ove bolesti.
Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se za dva dana, doktorica Elvedina Žiga iz Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine u Info blok – u govori o rizikofaktorima za nastanak Alzheimerove bolesti, znakovima i načinima kojima se postiže smanjenje rizika.
Svakog 21. septembra, obilježava se Svjetski dan Alzheimerove bolesti, koju je početkom 20-og vijeka otkrio njemački psihijatar i neuropatolog dr. Alois Alzheimer. U svijetu je od ove bolesti oboljelo preko 55 miliona ljudi, a svake 3 sekunde pojavljuje se novi slučaj.
“Alzheimerova bolest nastaje najčešće u dobi iznad 65 godina i nepoznatog je uzroka. Odlikuje se nagomilavanjem tau proteina i beta amiloida u mozgu, što dovodi do oštećenja i postepenog propadanja moždanih nervnih ćelija (neurona), ključnih za sve ljudske aktivnosti”, kazala je doktorica Žiga, te dodala:”Prvi neuroni koji bivaju oštećeni nalaze seu dijelovima mozga odgovornim za pamćenje, jezik i razumijevanje jezika, pažnju, rasuđivanje i orijentaciju zbog čega su prvi simptomi Alzheimerove bolesti obično problemi s tim funkcijama (kognitivni problemi). Također, mogu nastati promjene u raspoloženju, ličnosti ili ponašanju, kao što su apatija, zbunjenost te pojačana sumnjičavost i strah. Širenjem promjena u mozgu, kod teškog oblika, bolesnici ne mogu hodati, samostalno se hraniti ili obavljati bilo koje druge svakodnevne aktivnosti te mogu postati i inkontinentni, tj. izgubiti kontrolu nad mokrenjem i defekacijom.”
Prema riječima doktorice u ovoj fazi potpuno je izgubljeno kratkoročno i dugoročno pamćenje, kod nekih se javljaju i poteškoće s gutanjem, veći rizik od pothranjenosti, upale pluća te nastanka dekubitusa. Pacijenti u potpunosti ovise o drugima te se obično smještaju u specijalizirane ustanove.
Rizikofaktori za nastanak Alzheimerove bolesti mogu se podijeliti na promjenljive i nepromjenljive.
Nepromjenljivi (oni na koje ne možemo uticati) su:
Dob – najjači pojedinačni rizik (rizik raste značajno nakon 65. godine)
Nasljedni faktori
Pol – žene imaju nešto veći rizik (djelomično zbog dužeg životnog vijeka)
Porodična anamneza demencije – važno naročito ako su roditelji ili braća/sestre oboljeli
Promjenljivi rizikofaktori (oni na koje se može uticati) su:
Socijalni – socijalna izolacija, usamljenost
Kognitivni – nedostatak mentalne aktivnosti i angažmana (npr. čitanje, učenje, društvene aktivnosti).
Značajan učinak imaju i zdravstveni faktori među kojima se izdvajaju kardiovaskularni rizici poput hipertenzije, koronarne bolesti srca, dijabetesa, hiperlipidemije, gojaznosti, moždanog udara i drugih cerebrovaskularnih oboljenja, tu spadaju i povrede glave, depresija, senzorni gubici, naročito gubitak sluha koji je povezan s većim rizikom od demencije. Prisutni su rizikofaktori životnog stila, a to su fizička neaktivnost, nezdrava ishrana, pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola, nedovoljno sna i poremećaji spavanja.
Faktori životnog stila – fizička neaktivnost, nezdrava ishrana (npr. visok unos zasićenih masti i šećera, manjak omega-3 masnih kiselina i povrća), pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola, nedovoljno sna i poremećaji spavanja
“Nažalost, Alzheimerova bolest je još uvijek neizlječiva ali postojeći standardni lijekovi usporavaju njeno napredovanje, uz individualiziranu primjenu nefarmakoloških metoda kao što su tjelesne vježbe, radna terapija, muzikoterapija i grupna terapija.
S obzirom da je dejstvo lijekova efikasnije kod osoba sa blagom Alzheimerovom bolešću, veoma je važno na vrijeme prepoznati rane znakove i uspostaviti dijagnozu”, naglasila je naša sagovornica.
Rani znakovi Alzheimerove bolesti su:
-poteškoće u pamćenju, gubitak sjećanja za nedavne događaje
-poremećaj mišljenja (nerazumijevanje pojmova)
-poteškoće u obavljanju do tada poznatih zadataka
-poteškoće u govoru (traženje riječi, zamjena sa neadekvatnim), pisanju i čitanju
-osamljivanje, povlačenje iz društvenih aktivnosti
-gubitak orijentacije u vremenu i prostoru
-učestalo gubljenje i zametanje stvari
-promjene u ponašanju i raspoloženju.
Iako ne postoji dokazana metoda za sprječavanje Alzheimerove bolesti, postoje načini kojima se postiže smanjenje rizika:
-Kontrolišite visok krvni pritisak.
-Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
-Kontrolišite nivo šećera u krvi, razgovarajte sa svojim ljekarom o tome kako smanjiti rizik od dijabetesa ili bolje upravljati dijabetesom.
-Prestanite pušiti.
-Osigurajte dovoljno kvalitetnog sna. Potražite tretman za poremećaj spavanja, ukoliko ga imate.
-Zdravo se hranite sa naglaskom na voće, povrće, integralne žitarice, ribu, piletinu, orašaste plodove, mahunarke i zdrave masnoće poput maslinovog ulja, a ograničite zasićene masnoće, crveno meso i šećer.
-Ostanite mentalno, fizički i društveno aktivni.
-Brinite o svom mentalnom i fizičkom zdravlju i potražite pomoć ukoliko imate zdravstvenih tegoba.
-Čuvajte svoj sluh i liječite probleme sa sluhom; koristite slušni aparat ako je potreban.
-Izbjegavajte povrede glave (npr. koristite sigurnosni pojas, nosite kacigu prilikom bavljenja sportom i spriječite padove u svom domu smanjenjem nereda i poboljšanjem rasvjete).
“Pravilnim odnosom prema životnim navikama i brigom o svom zdravlju smanjujemo i rizik od nastanka Alzheimerove bolesti”, ističe doktorica Žiga.
Almedina Nukić
