Refik Bulić doktor lingvističkih nauka i redovni profesor za užu naučnu oblast Lingvistika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli nedavno je završio monumentalno naučno djelo “Bosanski pravopis”.
Ovo je priručnik iza kojeg stoji, prije svega, istinsko znanje, godine rada i truda, višedecenijsko iskustvo i kompetencije.
Napisan je u svrhu unapređenja obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, ali i za sve druge građane, jer će kroz mnoštvo primjera svi korisnici „Bosanskog pravopisa“ autora Refika Bulića imati dobru podlogu za razrješavanje brojnih dilema u pisanju, posebno u javnim i lektorskim poslovima.
Refik Bulić doktor je lingvističkih nauka i redovni profesor za užu naučnu oblast lingvistika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Završio je studij srpskohrvatskog / hrvatskosrpskog jezika i jugoslavenskih književnosti na Pedagoškoj akademiji u Tuzli i Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Od 1979. do 1994. godine radio je kao nastavnik i profesor u više škola na području Živinica i Kladnja, a od 1994. godine radi na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu završio je postdiplomski studij iz lingvistike i 2000. godine odbranio magistarski rad Arhaičniji govori u gornjem toku Spreče: živinički kraj.
Doktorsku disertaciju Ekavsko-jekavski govori tešanjsko-maglajskoga kraja odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2004. godine.
Objavio je 13 knjiga i preko 60 naučnih i stručnih radova.
Bio je mentor pri izradi više diplomskih i magistarskih radova te doktorskih disertacija.
Bio je profesor na postdiplomskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Od početka master studija iz bosanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli bio je profesor za više predmeta te jedno vrijeme i rukovodilac tog studija.
Izradio je elaborat za prvi doktorski studij lingvistike na Univerzitetu u Tuzli.
Od 2012. godine profesor je za predmet Dijalekatska baza književnog jezika na doktorskom studiju lingvističke bosnistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a od 2016. godine profesor je na doktorskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli za predmet Gramatički sistem bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika.
Član je Centra za leksikologiju i leksikografiju Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, član Upravnog odbora Instituta za bosanski jezik i književnost u Tuzli te član Redakcije časopisa Bosanski jezik i njegov urednik od broja 8 za 2011. godinu.
Također je član Redakcije Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika od 2013. godine (izdavač Institut za jezik u Sarajevu) i Redakcije časopisa Bosnistika plus (izdavač Institut za bosanski jezik i književnost u Tuzli).
Savjetnik je za lingvistiku u Magazinu za jezik i književnost Lingvazin (izdavač Institut za bosanski jezik i književnost u Tuzli).
Sudjelovao je na više naučnih skupova i međunarodnom projektu Općeslavenski lingvistički atlas Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Trenutno radi na projektu Istraživanje leksike u govorima živiničkoga kraja.
Bio je član kantonalne komisije za polaganje stručnog ispita za profesore bosanskog jezika i književnosti pri Pedagoškom zavodu Tuzlanskog kantona.
Citiran je u više naučnih radova iz oblasti bosanskog jezika u zemlji i inozemstvu.
Objavio je mnogo pripovijedaka i pjesama u raznim listovima i časopisima.
Dobitnik je više nagrada za prozu i poeziju na raznim natječajima širom bivše Jugoslavije.
Jednom prilikom, profesor Refik Bulić je rekao: „Bosanski jezik ne zavisi od lingvista i njihova opredjeljenja jesu li za zajednički jezik ili poseban standardni jezik. Bosanski jezik zavisi od njegovih govornika, a njih ima i bit će ih još dugo. Drugo je pitanje jezičke politike u vezi s bosanskim jezikom. Moram primijetiti da je vodi svako, ali to i jeste odlika jezičke politike u neuređenim društvima, kakvo je naše. Ovdje ne možemo govoriti o uređenoj državnoj jezičkoj politici, osim onoga stava koji postoji u Ustavu Bosne i Hercegovine, u kojemu se kaže da su službeni jezici u Bosni i Hercegovini bosanski, hrvatski i srpski.“
Intelektualna gromada, jedan od najvećih znanstvenika koje je iznjedrilo živiničko i bosanskohercegovačko podneblje, moralna vertikala, čovjek – uzor u svakom segmentu života, u isto vrijeme – kosmopolita i lokalpatriota, živinički dragulj Refik Bulić, na svoj način bori za bosanski jezik i Bosnu i Hercegovinu.
A ovakvi ljudi i ovakav način borbe, borbe znanjem, sada su nam najpotrebniji.
Jasminko Razić
