Početna aktuelnosti Monumentalno naučno djelo “Bosanski pravopis” prof. dr. Refika Bulića

Monumentalno naučno djelo “Bosanski pravopis” prof. dr. Refika Bulića

453
0
Podijeli

Refik Bulić doktor lingvističkih nauka i redovni profesor za užu naučnu oblast Lingvistika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli nedavno je završio monumentalno naučno djelo “Bosanski pravopis”.

Ovo je priručnik iza kojeg stoji, prije svega, istinsko znanje, godine rada i truda, višedecenijsko iskustvo i kompetencije.

Napisan je u svrhu unapređenja obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, ali i za sve druge građane, jer će kroz mnoštvo primjera svi korisnici „Bosanskog pravopisa“ autora Refika Bulića  imati dobru podlogu za razrješavanje brojnih dilema u pisanju, posebno u javnim i lektorskim poslovima.

Refik Bulić doktor je lingvističkih nauka i redovni profesor za užu naučnu oblast lingvistika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Završio je studij srpskohrvatskog / hrvatskosrpskog jezika i jugoslavenskih književnosti na Pedagoškoj akademiji u Tuzli i Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Od 1979. do 1994. godine radio je kao nastavnik i profesor u više škola na području Živinica i Kladnja, a od 1994. godine radi na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu završio je postdiplomski studij iz lingvistike i 2000. godine odbranio magistarski rad Arhaičniji govori u gornjem toku Spreče: živinički kraj.

Doktorsku disertaciju Ekavsko-jekavski govori tešanjsko-maglajskoga kraja odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2004. godine.

Objavio je 13 knjiga i preko 60 naučnih i stručnih radova.

Bio je mentor pri izradi više diplomskih i magistarskih radova te doktorskih disertacija.

Bio je profesor na postdiplomskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Od početka master studija iz bosanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli bio je profesor za više predmeta te jedno vrijeme i rukovodilac tog studija.

Izradio je elaborat za prvi doktorski studij lingvistike na Univerzitetu u Tuzli.

Od 2012. godine profesor je za predmet Dijalekatska baza književnog jezika na doktorskom studiju lingvističke bosnistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a od 2016. godine profesor je na doktorskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli za predmet Gramatički sistem bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika.

Član je Centra za leksikologiju i leksikografiju Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, član Upravnog odbora Instituta za bosanski jezik i književnost u Tuzli te član Redakcije časopisa Bosanski jezik i njegov urednik od broja 8 za 2011. godinu.

Također je član Redakcije Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika od 2013. godine (izdavač Institut za jezik u Sarajevu) i Redakcije časopisa Bosnistika plus (izdavač Institut za bosanski jezik i književnost u Tuzli).

Savjetnik je za lingvistiku u Magazinu za jezik i književnost Lingvazin (izdavač Institut za bosanski jezik i književnost u Tuzli).

Sudjelovao je na više naučnih skupova i međunarodnom projektu Općeslavenski lingvistički atlas Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Trenutno radi na projektu Istraživanje leksike u govorima živiničkoga kraja.

Bio je član kantonalne komisije za polaganje stručnog ispita za profesore bosanskog jezika i književnosti pri Pedagoškom zavodu Tuzlanskog kantona.

Citiran je u više naučnih radova iz oblasti bosanskog jezika u zemlji i inozemstvu.

Objavio je mnogo pripovijedaka i pjesama u raznim listovima i časopisima.

Dobitnik je više nagrada za prozu i poeziju na raznim natječajima širom bivše Jugoslavije.

Jednom prilikom, profesor Refik Bulić je rekao: „Bosanski jezik ne zavisi od lingvista i njihova opredjeljenja jesu li za zajednički jezik ili poseban standardni jezik. Bosanski jezik zavisi od njegovih govornika, a njih ima i bit će ih još dugo. Drugo je pitanje jezičke politike u vezi s bosanskim jezikom. Moram primijetiti da je vodi svako, ali to i jeste odlika jezičke politike u neuređenim društvima, kakvo je naše. Ovdje ne možemo govoriti o uređenoj državnoj jezičkoj politici, osim onoga stava koji postoji u Ustavu Bosne i Hercegovine, u kojemu se kaže da su službeni jezici u Bosni i Hercegovini bosanski, hrvatski i srpski.“

Intelektualna  gromada, jedan od najvećih znanstvenika koje je iznjedrilo živiničko i bosanskohercegovačko podneblje, moralna vertikala, čovjek – uzor u svakom segmentu života, u isto vrijeme –  kosmopolita i lokalpatriota, živinički dragulj Refik Bulić, na svoj način bori za bosanski jezik i Bosnu i Hercegovinu.

A ovakvi ljudi i ovakav način borbe, borbe znanjem, sada su nam najpotrebniji.

 

Jasminko Razić

Podijeli
Prethodni članakINFO BLOK 29.11.2022.
Sljedeći članakKurs znakovnog jezika

Ostavi komentar

Please enter your comment!
Molimo da unesete Vaše ime ovdje