Početna aktuelnosti Prednosti i koristi kompostiranja otpada

Prednosti i koristi kompostiranja otpada

33
0
Podijeli

Protekli mjesec oktobar bio je bez padavina,topao i sunčan i mnogi su građani Živinica iskoristili tu činjenicu i krenuli su u revnosno čišćenje svojih vrtova i dvorišta od organskog otpada.

Nažalost,većina je to čišćenje obavila spaljivanjem istog pa je zaista lijep oktobarski štimung pokvaren zagušljivim dimom.

Time se načinila dvostruka šteta-još više je zagađen i onako zagađen živinički zrak a tlo će ostati osiromašeno za niz potencijalno korisnih materija.

Osim toga,značajan broj ekološki neosvještenih građana kućni organski (i neorganski otpad) odlaže na neprikladna mjesta i time zagađuje našu životnu sredinu.

Postoji jedno jako jednostavno i korisno rješenje koje doprinosi našoj čišćoj i zdravijoj okolini i boljim i zdravijim poljoprivrednim prinosima.

Riječ je o kompostiranju.

Čak 30% ukupnog kućnog otpada čini organski otpad.

Kompostiranjem biorazgradivi kućni otpad možemo pretvoriti u nešto korisno.

Iskoristite otpad koji obično bacate u smeće za izradu komposta koji vrijedi poput zlata za vaše biljke.

Kompostiranje je stara prirodna metoda kojom ćete pretvoriti organske ostatke u plodni humus.

Kompost nastaje od ostataka voća, povrća, čaja, kafe itd.

Kada otpadne lišće, odumre biljka ili se sruši neka grana hranjive tvari se vraćaju zemlji.

Stavljanjem ostataka voća i povrća na hrpu načinjenu od otpalog lišća i granja ubrzat ćemo proces kompostiranja, a hranjivi kompost koristit će vrtu.

Time ne samo da ćemo na najprihvatljiviji način zbrinuti organski otpad već ćemo reciklirati hranjive tvari.

Ostacima hrane poboljšat ćemo  kvalitetu zemlje u vrtu.

Zemlja će postati otpornija na nametnike i bolesti.

Kompostiranjem hranimo biljke i sudjelujete u rješavanju problema otpada.

Prije nego započnemo kompostiranje važno je odabrati mjesto na kojem ćete držati kompost.

Kompost nužno ne zahtijeva veliki prostor, kompostirati možemo i na balkonu.

Kompost možemo slagati u hrpu koju po želji ogradimo drvetom, ciglom, žicom.

Na mjestu koje smo odabrali za kompostište ne smije se skupljati voda.

Bilo bi dobro da mjesto ima blagi nagib.

Mjesto za kompostnu hrpu treba biti zaštićeno od vjetra i jakog direktnog sunca.

Kompostiranje u hrpi omogućava lakši pristup kompostnom materijalu, lakše okretanje komposta, kontrolu vlažnosti i prozračnosti.

Neki organski otpaci se teško razgrađuju.

Zbog toga se ne preporučuje staviti u kompost velike količine takvih otpadaka.

Primjer takvih otpadaka su čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri.

Kompostirati se nikako ne smiju osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke, ostaci kuhanih jela i proizvodi životinjskog porijekla.

Ostaci hrane i mliječni proizvodi vrlo lako će privući glodavce.

Osim toga, kompost bi se zbog štetnih bakterija mogao početi kvariti, te uzrokovati razne bolesti.

Zbog sadržaja teških metala i toksina na kompostište nikako ne smijemo staviti otpatke koji sadrže hemikalije  kao što su stari lijekovi, PVC ambalaža, stiropor, časopisi u boji, mačji ili pseći izmet, ostatci duhana, sadržaj vrećica iz usisavača itd.

Jedini izmet koji se preporučuje kao gnojivo u kompostištu je izmet životinja koje se hrane isključivo biljnom hranom kao što su krave, konji ili ovce.

Kompostiranje započinje već u kuhinji odvajanjem biorazgradivog otpada i njegovim usitnjavanjem.

Svaki put kada idemo kuhati obrok ili kafu, stvaramo određenu količinu bio otpada.

Taj otpad koji nastaje od ostataka povrća, voća, taloga od kafe i vrećica od čaja ne bacamo u smeće sa svim ostalim otpacima, već ga usitnimo i bacimo u posebnu kantu.

Osnova svakog komposta je podloga, koja je poput temelja za kuću.

Temelj kompostne hrpe trebao bi se sastojati od drvenastog krupnijeg materijala poput komadića drveta, grančica, pruća.

Slažemo kompost na hrpu, prekrijemo ga  zemljom ili slojem slame, sijena ili lišća.

Kompost ne smije biti prevlažan.

Ukoliko je kompost previše vlažan trebate omogućiti drenažu suvišne vode ili dodati suhog komposta kao što su novine ili piljevina.

Ukoliko je kompost presuh potrebno ga je zaliti vodom ili dodati biljne ostatke koje će mu nadoknaditi nedostatak vode.

• Kompost trebate s vremena na vrijeme promiješati kako se ne bi usmrdio i kako bi dobio dovoljno kisika te se na taj način čim prije pretvorio u nama potreban humus.

Redovno miješanje komposta donosi zrak bakterijama.

Hrpu okrećemoe otprilike svaka 3 mjeseca ili kada vidimo da se hrpa očigledno slegnula.

Pri okretanju pazite da kompost koji je bio na dnu dođe na vrh i obrnuto. Tako će se kompost prozračiti, a po potrebi ga možemo i navlažiti.

Ukoliko otpad odlažemo kako nastaje, okretanje moramo raditi češće, najmanje jednom mjesečno,  ali  ne prečesto  jer ga moramo pustiti da se zagrije.

Zagrijavanje komposta je jako važno jer se na taj način uništava sjeme korova, uzročnici bolesti i nametnici.

Kompostnu hrpu trebate pokriti.

Pokrivanjem, kompost štitimo od svjetla, ali i od pretjerane vlage u zimskim te prevelike suše u ljetnim mjesecima.

Idealan materijal za pokrivanje je onaj koji propušta zrak, a zadržava vlagu, kao  tanki sloj zemlje, suha trava, lišće, sijeno ili karton.

Nakon 6 mjeseci do godine dana iz organskog otpada nastat će prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima – kompost.

Jasminko Razić

Podijeli
Prethodni članakVrijeme i zdravlje
Sljedeći članakSvjetski dan vegana

Ostavi komentar

Please enter your comment!
Molimo da unesete Vaše ime ovdje