Pravoslavni vjernici danas proslavljaju Badnji dan, pripremajući se za Božić, najradosniji kršćanski praznik rođenje Isusa Hrista.
Službama bdenija i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se rođenje spasitelja, čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za kršćanstvo.
U pravoslavne domove na Badnji dan unosi badnjak, kome je crkva dala poseban smisao. Ujutro najstariji muški ukućanin siječe hrastovo ili cerovo drvo odnosno badnjak, koji treba odsjeći sa tri udarca tako da padne na istok.
Badnjak predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus. Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.
Dogorijevanje badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvatanje nove svjetlosti koja dolazi sa vjerom u novorođenog Hrista. Svi običaji imaju smisao kršćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja.
Uoči Božića slamom se posipa pod i domovi se pretvaraju u Betlehemsku pećinu u kojoj je rođen Isus, koji je povijen u slamu i kojem su se najprije poklonili pastiri.
U seoskim kućama slama leži i po tri dana, dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak.
Običaj je i da se kuće posipaju žitom te niz drugih rituala kojima se daje kršćanski smisao jer je Hristos došao da ljude zbliži i nahrani i napoji svojom naukom i ljubavlju. “Ko je gladan neka dođe k meni, ja ću ga nahraniti i ko je žedan neka dođe k meni da pije vode žive”, zapisano je u Evanđelju Hristovom.
Na Badnji dan se peče božićna pečenica, pripremljena prethodnog dana.
U pravoslavnim kućama Badnje večer je obiteljski praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze koju čine posna jela, riba, suhe šljive, orasi. Božić je uvijek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao, i dan kada se crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila Božićnog posta.
Badnji dan i Badnje veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar.
Pravoslavni vjernici u regiji sutra obilježavaju Božić.
Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja gospoda Isusa Krista, Sina Božjeg. Još se smatra praznikom rađanja novog života, praznikom djece i djetinjstva, praznikom roditeljstva kod pravoslavaca.
Prigodnu blagdansku čestitku vjernicima uputio je Protonamjesnik Nikola Čeketić, paroh Druge tuzlanske parohije.
Mehmed Smajlović
