Ideja za Svjetski dan borbe protiv raka započela je na prvom Svjetskom samitu protiv raka koji je održan u Parizu 2000. godine. Tokom ovog sastanka, predstavnici različitih svjetskih vladinih agencija i organizacija za rak potpisali su povelju poznatu kao „Pariški sporazum protiv raka“.
Ova povelja navodi deset različitih članaka koji opisuju kako je globalna zajednica predana poboljšanju kvalitete života pacijenata oboljelih od raka i traženju uzroka, ali i mogućnosti okončanja bolesti. Deseti članak ove povelje je ustanovio 4. febrauara, kao Svjetski dan borbe protiv raka.
Dakle, svake godine, 04. februara/veljače obilježava se Svjetski dan borbe protiv raka, čiji je cilj podići svijest o prevenciji, dijagnosticiranju i mogućnostima liječenja ove globalne epidemije modernog doba.
Od malignih neoplazmi u svijetu godišnje umire oko 9,6 miliona ljudi, te rak predstavlja drugi uzrok smrtnosti. Jedna od šest umrlih osoba umire od raka. Predviđanja su da će do 2030. taj broj narasti na 13,2 miliona, dok će broj oboljelih biti 21,7 miliona ljudi godišnje.
Iz udruženja koje okupljaju oboljele od raka kažu da se o ovoj bolesti malo priča i da se svjetski dan svodi na obilježavanje unutar udruženja.
Bosna i Hercegovina još nema zajednički registar oboljelih od malignih neoplazmi. Evidenciju vode entiteti. U Zavodu za javno zdravstvo FBiH kažu kako godišnje od raznih oblika karcinoma oboli oko 5.000 ljudi.
