U svijetu se ideja za obilježavanje Dana žena javila početkom 20. stoljeća, u vrijeme brzog industrijskog razvoja i ekonomske ekspanzije, što je često rezultiralo lošim radnim uvjetima i malim nadnicama.
Te godine obilježila je i snažna spolna segregacija kao i mali postotak zaposlenih žena u industrijski razvijenim zemljama.
Korijeni protesta i političkog aktivizma žena proistekli su iz želje za promjenom i unapređenjem uvjeta života i rada kako u ekonomskom tako i u socijalnom i zdravstvenom pogledu.
Početak obilježavanja Osmog marta, kao Dana žena, povezan je sa čitavim nizom akcija i protesta koje su organizirale radnice tekstilne i drugih industrija, boreći se za poboljšanje radnih uvjeta, povećanje plaća i uopće bolji položaj žena.
U Europi, Velikoj Britaniji, Americi i Australiji žene su zahtijevale ne samo pravo glasa nego i omogućavanje prava na rad, profesionalno usavršavanje i ukidanje diskriminacije na osnovu spola.
U Bosni i Hercegovini ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola doživjela susvoj napredak poslije Drugog svjetskog rata.
U zadnjih dvadeset godina ostvarivanje ravnopravnosti spolova, ističe se kroz pitanja sudjelovanja žena u raznim oblastima javnog života, kao što je uključenost žena u politički život, oružane snage i snage sigurnosti.
Također, naglašava se pravo na društvenu ravnopravnost, bilo da je riječ o jednakosti u plaćama ili jednakoj zastupljenosti muškaraca i žena u upravnim odborima poduzeća, odnosno predstavničkim i izvršnim tijelima vlasti.
