Tzv. kružni tokovi javili su se početkom XX. stoljeća, mnogo prije dominacije motornog prometa .
Prva praktična upotreba kružnog toka bila je u New Yorku 1905. godine.
Veći značaj ove raskrsnice dobivaju tek pedesetih godina prošlog stoljeća, kada je u Velikoj Britaniji uvedeno pravilo da vozila unutar kružnog toka imaju prednost pred nadolazećim vozilima.
Taj događaj bio je prekretnica u razvoju kružnih tokova.
U Europi tek posljednjih dvadesetak godina počinje intenzivna gradnja kružnih tokova.
Europske zemlje koje se ističu po broju izvedenih kružnih tokova, osim Francuske, su Nizozemska sa svojih tri i po hiljade i Velika Britanija.
Zemlje kao Švedska, Švicarska, Danska, Finska, Njemačka i Austrija, također vode politiku njihove velike izgradnje.
Procjenjuje se da je danas u svijetu izgrađeno preko četrdeset hiljada kružnih tokova.
Taj trend možemo osjetiti i u BiH,jer su iskustva pomenutih zemalja veoma pozitivna pa se kružni tokovi izgrađuju i širom naše zemlje,bez obzira što u početku ima određenih sumnji.
Prema podacima iz MUP-a susjedne nam države-Republike Hrvatske, u prvih 9 mjeseci 2015. na raskršćima sa kružnim tokom prometa obavili su ukupno 96 uviđaja prometnih nesreća, dok je na ostalim raskršćima, u istom razdoblju ,obavljeno ukupno 2.276 uviđaja.
Podaci kažu da su kružni tokovi sigurniji, ali kod nas ih još uvijek ima jako malo.
Raskršća često vozačima zadaju glavobolje.
Kako bi im olakšali vožnju, stručnjaci u zadnjih 20 godina inzistiraju na izgradnji kružnih tokova.
Kružni tokovi su najsigurnije prometno rješenje kad je u pitanju presijecanje prometnih tokova zato što tu ne može doći do tragičnih nesreća i teško dolazi do nesreća u kojima ima ozlijeđenih, ističu stručnjaci.
Dok semafori mogu stvoriti kolonu, kružni tokovi skraćuju vrijeme čekanja.
Kad je u pitanju propusna moć, kružni tokovi imaju prednost u odnosu na semaforizirana raskršća, pogotovo u špicama i ako su dobro dimenzionirana.
Ipak, neki vozači misle da kultura vožnje kod nas još nije na odgovarajućem nivu.
Zato se osjećaju sigurnije u klasičnim raskrsnicama.
U Živinicama promet je oterećen mnogim problemima čiji su uzroci različiti.
Jedan od velikih problema je gotovo cjelodnevno zagušenje saobraćaja,naročito,na dijelu magistralnog puta koji prolazi kroz gradsku jezgru.
Raskršće kod Kulića i prema Ciljugama je semaforizirano ali smo opet svjedoci svakodnevnih gužvi i zastoja.
Raskršće,poznatije kao Križaljka,prema Banovićima nema semafore ali je izgrađeno kao klasična raskrsnica i tu svjedočimo ogromnoj saobraćajnoj gužvi i velikim zastojima.
Raskršće kod Prve osnovne škole je živinička saobraćajna rak rana i korekcije koje su nedavno urađene nisu pridonijele kvalitetnijem,sigurnijem i bržem prometovanju.
U svim navedenim slučajevima trenutno stanje izgleda upravo onako kako pokazuju snimci zabilježeni danas i dobro bi bilo da oni koji vode računa o saobraćaju na području naše općine,ozbiljno razmotre uvođenje sistema kružnog toka i to pogotovo na pomenutim punktovima.
Ovakva raskršća, ipak, ne mogu sama rasteretiti promet.
Okolne saobraćajnice, također, moraju biti planski izgrađene.
Na taj način kružni tokovi nisu preopterećeni.
Vozači se u u BiH polako navikavaju na kružne tokove.
Za jedne su oni odlično rješenje, a drugima još uvijek bauk.
Ipak je neosporno da su zbog njih crne hronike praznije.
Jasminko Razić
