Početna aktuelnosti Sveti Nikola – omiljeni svetac djece

Sveti Nikola – omiljeni svetac djece

159
0
Podijeli

Sv. Nikola je rođen u bogatoj porodici u Maloj Aziji (današnjoj Turskoj) u 3. stoljeću. Njegovi roditelji dugo nisu mogli imati djece, pa su od Boga izmolili malog Nikolu koji ime dobiva po stricu biskupu u Miri. Njegovi pobožni roditelji odgajali su ga u ljubavi, ali i učili pomagati drugima. Nažalost, njegovi roditelji su rano umrli i Nikola je ostao sam.

Uvijek je vodio brigu o ljudima, pa je tako pomagao siromašnom komšiji, ubacujući mu novce kroz prozor kako bi ovaj uspio udati kćeri.

Sveti Nikola poznat je kao svetac čiji se dan slavi 6.decembra, na dan kad je umro u 4. stoljeću. Iako je umro u Turskoj, njegovi se ostaci čuvaju u Italiji. Zaštitnik je pomoraca, ali i djece.  Bio je svećenik, širio je vjeru i činio dobra po svijetu.

Uz njega se veže i jedna priča koja se zadržala do današnjih dana.

Priča govori o ocu koji je imao tri kćeri, ali ne i dovoljno novčanih sredstava da ih uda pa mu nije preostalo drugo, nego da pokuša prodati njihovu ljepotu. Kako bi ga spriječio u tome, Nikola je noću ostavljao zlatnike sve dok i posljednja kćer nije imala dovoljno za miraz, sve kako bi djevojke živjele dostojan život. Upravo radi ove priče vjeruje se da u noći s 5. na 6. decembar Nikola dolazi i na prozore, i u čizmicama ili visećim čarapama ostavlja darove ako smo bili dobri i zaslužili ih.

Kasnije se razvila priča da uz Svetog Nikolu ide i zločesti stvor koji donosi šibe onima koji nisu bili sasvim dobri.

Na dan Svetog Nikole nije stvar u veličini poklona i količini, već je stvar u tome što djeca zaista tih dana nastoje biti posebno dobra. Veselje koje se može vidjeti u njihovim očima pri čišćenju čizmica i sreća na njihovim licima kad ugledaju slatkiš ili narandžu, zaista se ne mogu mjeriti s potrošenim novcem.

Sv. Nikola živio je u davna vremena u šumi, pored jednog sela gdje su živjela i bogata i siromašna djeca. Bogata su bila jer su imala roditelje koji ih vole, dovoljno hrane i prijatelje. Ali nisu imala igračaka, a ni obuće. Samo jedan par čizmica. Ipak su djeca vrijedno svaki dan čistila i pazila svoje čizmice, a na Nikolin imendan bi ih posebno lijepo ulaštila i stavila u prozor. Nikola bi navečer prolazio i u svaki prozor u kome je bila lijepa čizmica stavio bi jednostavnu drvenu igračku koju je sam napravio. Ali, godine su prolazile i Nikola je bivao sve stariji. Više na svoj imendan nije mogao ići u selo i donositi igračke, a mame nisu htjele da im djeca budu tužna ako ujutro nađu praznu čizmicu. I zato je svaka mama u tom malom selu stavila u čizmicu ono što je našla u kući. Kako su bili siromašni, to su bile jabuke, orasi, bomboni zamotani u šarene papiriće. A djeca su se probudila i bila sretna jer su već imala dovoljno igračaka i slatko ih je razveselilo.

Sv. Nikola postaje zaštitnik sirotinje. Mladi Nikola odlazi u školu za svećenika u čemu ga vodi njegov stric biskup u gradu Miri. On ga upućuje na svetost i pobožnost.

Nikola postaje svećenik i želi širiti ljubav kakvu je imao Isus za svoju braću ljude. Uskoro mu umire stric, biskup Mire i svi misle da će ga Nikola naslijediti. No, on skroman i u strahu od te časti bježi u Palestinu gdje živi samačkim životom. Vraća se za nekoliko godina upravo kad umire biskup, nasljednik njegova strica. Ovaj put nije mogao pobjeći i postaje biskup. Od tada noći provodi moleći, a dane pomažući nevoljnima i šireći vjeru.

Osim pomoraca i djece, Sveti Nikola je zaštitnik putnika i studenata.

Mehmed Smajlović

Ostavi komentar

Please enter your comment!
Molimo da unesete Vaše ime ovdje