Procjenjuje se da je oko 1950. godine na području Općine Živinice bilo je oko 350 stećaka, ali se njihov broj smanjivao zbog uništavanja, izgradnje prometnica, ubrzanom urbanizacijom, eksploatacijom ugljena, ratnim dejstvima i slično.
Čest slučaj bio je razbijanje stećaka, s ciljem ugradnje istih u stambene i pomoćne objekte, mnogi su i zatrpani riječnim nasosima, kao i izgradnjom vještačkih nasipa i slično.
Godine 1981. bilo je oko 266 na području općine Živinice, a prema zadnjim podacima iz 2007. godine utvrđen je broj od 305 stećaka na području naše općine.
Jedna od najreprezentativnijih nekropola je ona u naselju Skladovi,u mjesnoj zajednici Đurđevik.
Sudeći po ranijim nepreciznim procjenama i istraživanjima, možemo smatrati da je broj stećaka bio dosta veći od navedenog.
Na području Đurđevika 1981 godine navedene su slijedeće nekropole : nekropola Veselica u šumi M. Lazića u Vrnojevićima sa 16 stećaka, nekropola Trijebnik njiva S. Džihanovića 11 stećaka, dvorište-park A. Memiševića 11 stećaka, nekropola Gradina u njivi R. Goletića 7 stećaka, školsko dvorište OŠ Đurđevik, Hrastik šuma između Djedina i Vrnojevića 5 komada, nekropola Rakuše u blizini Djedina 5 stećaka, Vrpolje njiva Molana 5 stećaka, Brezje njiva Juroševića 3 komada, Musički stećak kod Džamije.
Osim ovoga u istom izvoru pomenute su i okolne gradine među prvima Gradina u Nevrenči, Grad Jasičak iznad Bašigovaca, Džbarska gradina, Grad Čaršija iznad Gornje Višće, ovako velik broj gradina na ovako malom prostoru daje akcenat na značaj ovog područja u prošlosti.
Detaljnija istraživanja koja su izvršili profesori Seudin Muratović i Zehudin Maslić dala su nove podatke o stećcima na našem području.
Oni su na području Đurđevika ustanovili ove nekropole i stećke : Osnovna škola Đurđevik 14 stećaka, Trijebnik 11 stećaka, nekropola Stupovi 10 stećaka, Gradina njiva Rame Goletića 4 stećka, Pezino brdo u Vrnojevićima 6 stećaka, Veselica u Vrnojevićima 16 stećaka, Jelah Vrnojevići 6 stećaka, Husinović Djedino 5 stećaka, Trijebnik Đurđevik 1 usamljeni stećak , Krčevina Đurđevik 1 usamljeni stećak. Na području Đurđevika nalazi se jedini stećak sa epitafom na području općine Živinice a to je stećak sa nekadašnje nekropole Vrpolje, koji je 2002. godine izmiješten pred O.Š. Đurđevik.
Tekst na ovom spomeniku koji na prednjoj strani ima reljef konjanika sa dugim kopljem prvi je očitao dr. Ćiro Truhelka 1894. godine, kada je jašući pored jedne vodenice na rijeci gostelji zapazio 5 stećaka. Natpis na ovome stećku glasi:“ Ase leži Stojan Utolović na svojoj zemlji, na plemenitoj, se postavi Ostoja brat jegov“, tekst je naravno ispisan bosančicom.
Ove stećke vremenom su zatrpali i pomjerili riječni nanosi, pa je iste pronašao i otkopao Franjo Molan 1960.godine.
Tek je godine 2002. odlučeno da se stećci sa ove nekropole izmjeste zbog ugroženosti, a ovom prilikom odnijeta su samo četiri stećka dok je jedan ostao zatrpan. Od tada nekropola Vrpolje ne postoji. Ispred osnovne škole nalaze se stećci prenijeti sa drugih nekropola sa područja Đurđevika. Ovdje se izdvaja i jedan prelijep stećak sa motivima vinove loze, koji se sada nalazi u holu škole. Brojnost stećaka na području Đurđevika još više baca svjetlost na slavnu i bogatu prošlost ovog mjesta.
Jedna od najmarkantnijih nekropola stećaka na području Đurđevika,Živinica pa i šire ,sigurno je ona u naselju Skladovi ili Stari rudnik koja nosi naziv Trijebnik i gdje se nalazi 11 zaista monumentalnih i prilično dobro očuvanih stećaka.
Rifat Džihanović i njegova porodica održavaju urednost njive gdje se nalaze stećci i može se reći da je prava sreća što se ovako lijepi i rijetko viđeni primjerci stećaka nalaze na privatnom posjedu.
Kako nam Rifat reče,do sada su ovu nekropolu posjetili mnogi ljudi i grupe-od običnih turista,preko novinarskih ekipa pa do eksperata-historičara i areheologa.
Maltene,bilo je posjetilaca iz cijelog svijeta i svi su bili zadivljeni onim što su zatekli na lokalitetu u Skladovima.
Po riječima našeg domaćina Rifata Džihanovića,briga o stećcima je prepuštena njima,iako je bilo raznih obećanja da će se to sistemski zaštititi i čuvati kako bi šira javnost mogla imati pristup ovom neprocjenjivom blagu.
Za sada,sve je ostalo na obećanjima.
Za početak,bilo bi dobro kada bi se bar asfaltiralo oko 120 metara pristupnog puta a nadamo se da će adekvatan tretman nekropola Trijebnik dobiti u Strategiji razvoja turizma na području općine Živinice koja je u izradi.
Jasminko Razić
