Početna aktuelnosti Svjetski dan bubrega

Svjetski dan bubrega

237
0
Podijeli

Svjetski dan bubrega je globalna kampanja započeta 2006. godine, osmišljena od Međunarodnog nefrološkog društva (ISN-The International Society of Nephrology) i Međunarodnog udruženja bubrežnih fondacija/federacija (IFKF- International Federation of Kidney Foundations), a obilježava se drugog četvrtka u martu/ožujku svake godine.

Svrha kampanje je osvijestiti stanovništvo o važnosti bubrega u očuvanju sveukupnog čovjekovog zdravlja, i upoznavanje javnosti o preventivnom ponašanju, o faktorima rizika, te da su bolesti bubrega česte i opasne, da ih je moguće liječiti, uticati na smanjenje učestalosti hroničnih bubrežnih bolesti i njenog štetnog učinka kako na pojedinca, tako i cjelokupnu užu i širu javnost ( oboljelog, njegovu obitelj i društvo).

Cilj je podizanje svijesti o važnosti bubrega, parnih organa u ljudskom organizmu, koji imaju ključnu ulogu u održavanju života. Glavna funkcija bubrega je izlučivanje viška tečnosti iz organizma, te toksičnih produkata metabolizma.

Naši bubrezi imaju sljedeću funciju u ljudskom organizmu:

  • Proizvode urin
  • Uklanjaju otpad i suvišnu tečnost iz krvi
  • Kontrolišu hemijsku ravnotežu tijela
  • Pomažu kontroli krvnog pritiska
  • Pomažu da kosti budu zdrave
  • Pomažu u stvaranju crvenih krvnih zrnaca

Hronična bolest bubrega (CKD) progresivan je gubitak u funkciji bubrega koja traje izvjestan period mjeseci ili godina.

Bolesti bubrega čine veliku grupu oboljenja različitog uzroka, toka, kliničke slike i prognoze. Ova oboljenja najčešće su izazvana infekcijama, metaboličkim poremećajima, toksinima i drugim uzrocima, a manifestuju se kao upale bubrega (glomerulonefritis, pijelonefritis, nefrotski sindrom) i akutna, odnosno hronična smanjena funkcija bubrega (bubrežna insuficijencija).

Presudno je da se bolesti bubrega mogu spriječiti, kao i da se napredovanje bolesti do terminalne bubrežne insuficijencije može odložiti uz odgovarajući pristup osnovnoj dijagnostici i ranom liječenju. Međutim, iako su nacionalne politike i strategije za hronične nezarazne bolesti opšte prisutne u mnogim zemljama, često nedostaju specifične politike usmjerene na rano otkrivanje, prevenciju i lečenje bolesti bubrega. O problemima i bolestima bubrega govori se vrlo malo, iako broj oboljelih kod nas i u svijetu neprekidno raste, čemu pridonose mnogi opšte poznati riziko faktori kao što su debljina, dijabetes i hipertenzija – pandemijske bolesti trećeg milenija i glavni uzroci disfunkcije bubrega. No, to ne mora biti tako jer, kad je o bubrezima riječ, postoje mjere prevencije kojima bi se broj novooboljelih mogao znatno smanjiti, a koje nisu ništa novo i ništa spektakularno – samo kontrolisati prehranu i unos tečnosti, te povećati fizičku aktivnost, već dostatno za zdravlje bubrega.

Uočava se rastuće opterećenje bubrežnim bolestima širom svijeta.

Procjenjuje se da trenutno oko 850 miliona ljudi širom svijeta boluje od bolesti bubrega. Svaka deseta odrasla osoba ima hroničnu bolest bubrega. Hronična bubrežna bolest uzrokuje 2,4 miliona smrti godišnje i šesti je uzrok smrti u svijetu. U prosjeku 1 od 10 osoba ima određeni stupanj hronične bubrežne insuficijencije, a rizik od bolesti s godinama raste.

Globalni teret oboljelih od hronične bolesti bubrega raste, a predviđa se da će hronična bolest bubrega postati peti najčešći uzrok izgubljenih godina života na globalnom nivou do 2040. godine.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja ima područja endemske nefropatije, pa stoga postoji i potreba za boljom zaštitom osoba koje imaju oboljenja bubrega, jer ona idu vrlo podmuklo, tiho razarajući tkivo bubrega, bez ikakvih vidljivih smetnji, ispoljavajući se u najtežem obliku, sa visokim zdravstveno tehnološkim zahtjevima.

Zakonom je jasno definisano vođenje registara hroničnih nezaraznih bolesti od većeg socio-medicinskog značaja, pored ostalog i hronične bubrežne, sa definiranim minimalnim setom podataka. Svaka zdravstvena ustanova od 2019.godine u koju se javi osoba sa ovim oboljenjem popunjava prijavni obrazac, te tako dobijamo podatke o incidenci/novim oboljelim tokom kalendarske godine. Pored uspostavljanja u veoma otežanim uslovima, tokom pandemije, u Registru je za 2020. godinu upisana 201 novootkrivena oboljela osoba od hronične bubrežne isnusficijencije u Federaciji BiH, što svakako nije potpuni tj. sveobuhvatni broj oboljelih.

Iako ne spada u 10 vodećih uzroka smrti u Federaciji BIH, hronična bubrežna insuficijencija je ozbiljan javnozdravstveni problem, zbog težine i dugotrajnosti bolesti, te komplikacija koje izazaiva. Smrtnost od ovih oboljenja je za 2019. u Federaciji BIH bila 332 umrla lica, približne učestalosti po spolu, a najzastupljenija (57% svih umrlih) u starijoj životnoj dobi (70 i više godina).

U fazi terminalne bubrežne insuficijencije (zatajenje bubrežne funkcije), jedini način liječenja je dijaliza ili transplantacija bubrega. Hronična bolest bubrega ozbiljna je bolest, koja zbog značajnih troškova liječenja, lošijeg kvaliteta života, skraćenog rada i očekivanog životnog vijeka pacijenata predstavlja značajan javnozdravstveni problem. Troškovi za dijalizu i transplantaciju čine 2–3% godišnjeg budžeta za zdravstvenu zaštitu u visoko razvijenim zemljama, potrošenih od strane manje od 0,03% ukupnog stanovništva ovih zemalja. U srednje razvijenim i slabo razvijenim zemljama većina ljudi sa hroničnom bolešću bubrega nema odgovarajući pristup dijalizi i transplantaciji bubrega.

Dugotrajno i višekratno zatajenje bubrega (prije 65. godine života) povećava rizik od razvoja bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa, visokog krvnog pritiska i prerane smrti.

Pandemija je promjenila tok hemodijalize pacijenata, a u Federaciji BIH su pored 19 postojećih dijaliznih centara, otvoreni i tzv. Covid dijalizni centri , gdje su zbrinuti dijalizni pacijenti koji su pozitivni na koronavirus. Procjena je da je oko 10% dijalizirane populacije imalo Covid-19 infekciju u većini evropskih zemalja, pa i u BIH, kao jedna od najranjivijih grupa stanovništva za zaražavanje SARS-CoV-2  virusom. Iz Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH upozoravali su da se posebna pažnja treba obratiti na pacijente na dijalizi.

Unutar grupe dijaliziranih pacijenata su pacijenti koji čekaju na transplantaciju organa. U protekloj godini obavljena su samo četiri zahvata, a tokom pandemije obustavljeno je obavljanje transplantacija. Na dijalizi u BiH je, prema Renalnom registru dijaliznih pacijenata, koju vode udruženja profesionalaca i oboljelih od bubrežnih bolesti, oko 1500-2000 pacijenata, (1533), a oko 240-250 trenutno na čekanju za transplantaciju bubrega (podaci Centra za transplantaciju FMZ-a).

Covid-19 infekcija, sa mnoštvom agresivne terapije, svakako će uzrokovati i porast oboljenja bubrega u post-covid tj. narednom periodu, jer se većina lijekova filtrira i izlučuje preko bubrega urinom.

Rasprostranjenost (globalno)

  • Otprilike 1 od 10 osoba ima neki stepen hronične bolesti bubrega (HOB).
  • Bubrežna bolest može zahvatiti ljude svih starosnih grupa i rasa.
  • Što ste stariji to je vjerovatnije da ćete imati otkazivanje bubrežne funkcije.

Slogani Svetskog dana bubrega do sada

2006. Jesu li Vam bubrezi zdravi?

2007. CKD/HBO (hronično bubrežno oboljenje) Učestalo, štetno i može se liječiti

2008. Nevjerovatne bubrežne naljepnice

2009. Hipertenzija i bolesti bubrega: veza koju treba spriječiti

2010. Kontrola dijabetesa

2011. Spasi svoje srce

2012. Transplantacija

2013.  Zaustavite napade i povrede bubrega

2014.  Starenje Vaših bubrega: hronične bolesti bubrega i starenja

2015.  Zdravlje bubrega za sve.

2016.  Bubrežna bolest i djeca. Djelujte rano da biste to spriječili!

2017.  Bubrežna bolest i pretilost: zdrav način života za zdrave bubrege ”,

2018.  Žene i Hronična bubrežna oboljenja

2019. Zdravlje bubrega svima i svuda

2020.  Zdravlje bubrega svima i svuda – od prevencije do otkrivanja i ravnopravnog pristupa liječenju

2021.  Dobro živjeti s bubrežnom bolešću

Povećanjem svijesti o važnosti preventivnih mjera kako u opštoj populaciji tako i među zdravstvenim radnicima i donosiocima odluka, moguće je ublažiti ovaj problem i uistinu omogućiti bolji život osobama sa problemima hronične bubrežne insuficijencije.

Ne zaboravimo, i do 90% bubrežne funkcije može se smanjiti i oštetiti prije pojave bilo kakvih simptoma!

 

Pravila za zdravlje bubrega

 

ZAPOČNITE DAN SA ČAŠOM VODE i POMOZITE SVOJIM BUBREZIMA!

Hranite se pravilno!

Redovno kontrolišite nivo šećera u krvi!

Redovno kontrolišite krvni pritisak!

Nemojte pušiti!

Budite fizički aktivni!

Racionalno koristite lijekove protiv bolova/upale!

ZZJZ FBiH/ J.R.

Ostavi komentar

Please enter your comment!
Molimo da unesete Vaše ime ovdje