Početna aktuelnosti “Ljudski faktor” u poplavama

“Ljudski faktor” u poplavama

217
0
Podijeli

Iako je prekomjerna sječa šume prisutna u raznim dijelovima Bosne i Hercegovine, malo je onih koji o tome žele javno govoriti.

O pogubnim posljedicama ove pojave nije se na vrijeme mislilo, i tek s poplavama koje su tokom 2014. godine pogodile BiH do izražaja su došli efekti ne samo bespravne sječe šuma nego i odlaganja otpada, uništavanja riječne infrastrukture i niza drugih pojava koje spadaju u tzv. “ljudske faktore”.

Situacija nije bolja ni s odlaganjem otpada.

Odlaganje otpada u vodu  veoma je raširena pojava koja se dešavala prije, u toku i nakon poplava iz 2014.a to se dešava i dan-danas.

Visok rizik od poplava u većini ugroženih područja ima trend rasta zbog slabog ili nikakvog održavanja vodozaštitnih objekata, divlje i neplanske gradnje stambenih i privrednih objekata, velikog broja divljih odlagališta i neodržavanja riječnih korita.

Zagađenje i uništavanje ekosistema ima dugoročan utjecaj na uništavanje životne sredine, što dovodi do disbalansa u prirodi i kreira atmosferske promjene koje uzrokuju obilnije padavine, a time i poplave.

Važnost pronalaska pravog rješenja za odlaganje smeća je neupitna s obzirom na to da se godišnje samo u FBiH po glavi stanovnika proizvede 270 kilograma komunalnog otpada. Ukupno 36 posto proizvedenog otpada se uopće ne zbrinjava od komunalnih preduzeća, navodi se u Strategiji zaštite okoliša FBiH. U FBiH se godišnje proizvede i 2,4 miliona tona industrijskog otpada i procjene su da je najmanje 170 hektara površine nezaštićenog zemljišta prekriveno akumuliranim otpadom.

Osim navedenog,prilikom građenja objekata ne uzimaju se u obzir geomehanički faktori na područjima podložnim klizištima i zbog toga dolazi to težih oštećenja ali i potpunog uništenja stambenih objekata.

Evidentno je da velik broj pojava koje doprinose razornim posljedicama poplava potječe od tzv. “ljudskog faktora”. Bespravna sječa šuma, bacanje otpada u rijeke, bespravna gradnja i razne druge pojave samo su vrh ledenog brijega.

Prema riječima predstavnika vlasti, jedno od čestih objašnjenja zašto je uopće došlo do poplava 2014.godine jeste činjenica da je to bila pojava koja se desi jednom u 500 ili 1.000 godina.

A,evo,desi se jučer,nakon samo pet godina.

Tragom logikeinstitucija vlasti, iluzorno je očekivati da će se razmjere  šteta umanjiti preventivnim radnjama.

Izuzetno je važno da vlast provodi preventivne akcije za sprečavanje prirodnih katastrofa, da usvoji jasnu strategiju odbrane i da se prestane s praksom preusmjeravanja sredstava namijenjenih za ove projekte u druge svrhe.

Ključni dio slagalice ipak ostaje neriješen. Čak iako se poprave svi porušeni objekti i provedu kampanje edukacije, loša ekonomska situacija će primorati dio stanovništva da nastavi s dosadašnjom veoma lošom praksom .

Ovo ne znači da se ne trebaju provoditi preventivne mjere od predstavnika vlasti, ali je činjenica da će se pitanje “ljudskog faktora” u poplavama u potpunosti riješiti tek kad cijela zemlja doživi značajniji socio-ekonomski napredak.

Jasminko Razić

Ostavi komentar

Please enter your comment!
Molimo da unesete Vaše ime ovdje